Šta to sve Srbija ne radi po pitanju ublažavanja problema trgovine ljudima u našoj zemlji?

NVO Astra
Foto: astra.rs

Beograd – Nedavno su objavljena dva značajna izveštaja međunarodnih organizacija i tela o trgovini ljudima u Srbiji.

Prenosimo, u celosti, osvrt ASTRE na objavljene izveštaje. Podsećamo da je ASTRA organizacija, koja se već 23 godine bavi problemom trgovine ljudima na ovim prostorima.

Dakle, objavljeni su treći Izveštaj Grupe eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), nezavisnog tela koje prati na koji način zemlje članice primenjuju Konvenciju Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima (prethodna dva objavljena su 2014. i 2018), i godišnji Izveštaj Stejt Departmenta za 2023.

Uz nekoliko pohvala koje se odnose na unapređenje zakonskog okvira za borbu protiv trgovine ljudima, uvođenje instituta nacionalnog izvestioca za trgovinu ljudima (nezavisnog tela čiju funkciju treba da obavlja Ombudsman), identifikovanje većeg broja žrtava u 2022. i formiranje komisije koja uključuje psihologa, pedagoga i socijalnog radnika u Centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima a koja će vršiti zvanične procene žrtava – zaključak oba ova izveštaja može se svesti na rečenicu kojom već godinama počinju izveštaji o trgovini ljudima Stejt Departmenta:

„Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimum standarda za suzbijanje trgovine ljudima, ali čini značajne napore u tom pravcu ili, preciznije par redova niže, Vlada sveobuhvatno nije povećala napore u poređenju sa prethodnim izveštajnim periodom“.

Da podsetimo, Stejt Department je Srbiju, pre svega zbog nereagovanja institucija povodom slučaja potencijalne trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije radnika iz Vijetnama u fabrici Linglong, stavio na listu za posmatranje druge grupe zemalja, što praktično znači da, ukoliko ne pokažemo napredak, lako možemo da se nađemo među zemljama čiji je odnos i spremnost da se obračunaju sa kriminalom i trgovinom ljudima na najnižem nivou.

S obzirom na to da ASTRA godinama unazad ukazuje na gotovo iste propuste u radu državnih organa kao i ovi izveštaji, kako se ne bi zaključci ovih izveštaja izgubili u izmaglici birokratskih formulacija – nije na odmet pojasniti šta to sve Srbija ne radi po pitanju rešavanja ili, realnije, ublažavanja problema trgovine ljudima u našoj zemlji.

  1. Broj krivičnih prijava, istraga, procesuiranih optuženih i donetih presuda u 2022. je u padu u odnosu na prethodnu godinu.
  2. Umešanost zvaničnika i pripadnika MUP-a u slučajeve trgovine ljudima je i dalje zabrinjavajuća. Navode se slučajevi policajaca povezanih sa organizovanim kriminalnim grupama, a protiv kojih nije preduzeto ništa uprkos verodostojnim navodima svedoka. Neki su čak i unapređeni u međuvremenu.
  3. Uprkos rezoluciji Evropskog parlamenta iz decembra 2021, kojom se poziva na istragu o prinudnom radu u fabrici Linglong, reakcijama UN-a i civilnog sektora, Vlada i dalje nije u potpunosti istražila navode da je 500 vijetnamskih radnika podvrgnuto prinudnom radu. Godine 2022, fabrika u vlasništvu NRK zamenila je većinu prvobitnih 500 vijetnamskih radnika novim stranim radnicima i objavila planove za proširenje fabrike i povećanje broja radnika.
  4. Standardne operativne procedure (SOP) i dalje nedovoljno jasno definišu uloge i odgovornosti relevantnih institucija zaduženih za identifikaciju i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima i potencijalnih žrtava. Implementacija SOP-a je ostala „preporučena“ a ne obavezna.
  5. Neki zvaničnici su nastavili da opravdavaju slučajeve potencijalnog prinudnog prosjačenja dece i prinudnog rada kod Roma, tvrdeći da su to njihove tradicionalne kulturne prakse i običaji.
  6. Kapaciteti, resursi i ekspertiza i dalje ostaju nedostatak ključne institucije za identifikaciju i zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima – Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima.
    1. Centar nema dovoljno zaposlenih koji bi pravovremeno ispitali slučajeve, niti resurse za putovanje na mesta gde se potencijalne žrtve nalaze kako bi ih lično intervjuisali.
    2. Centru je nedostaje transparentnost i doslednost u pogledu zvanične procene žrtava.
    3. Centar nije izvršio zvaničnu procenu žrtava u ovom slučaju vijetnamskih radnika u Zrenjaninu.
    4. Država je u 2022. za Centar izdvojila 30,7 miliona dinara (284.730 dolara) za pomoć žrtvama, što je manje u poređenju sa 35,2 miliona dinara (326.470 dolara) u 2021. godini.
    5. Vlada nije obezbedila sredstva za NVO uprkos tome što se u velikoj meri oslanja, a ponekad i isključivo, na njihove usluge podrške i reintegracije žrtava.
    6. Žrtve stranci često se suočavali sa preprekama u pristupu podršci, a neke lokalne zajednice ograničavaju smeštaj u prihvatilištima samo na srpske državljane.
    7. Centar je otvorio prihvatilište za žrtve trgovine ljudima u februaru 2019. sa kapacitetom za smeštaj šest žrtava. Ovo prihvatilište, namenjeno isključivo ženskih žrtvama, bilo je zatvoreno od septembra 2020. do februara 2022. zbog nemogućnosti dobijanja dozvole.
    8. Država ne pruža nikakvu specijalizovanu podršku deci žrtvama. Centri za socijalni rad su vraćali decu žrtve njihovim porodicama, upućivali ih na hraniteljstvo ili ih smeštali u sirotišta ili grupne domove. Deca čine 30-50% registrovanih žrtava trgovine ljudima na godišnjem nivou.
    9. Nema specijalizovane podrške za žrtve muškarce, niti državnog skloništa. Žrtve muškarce po potrebi smeštaju NVO.
  7. Uprkos postojanju klauzule o nekažnjavanju žrtava trgovine ljudima za krivična dela koja su izvršile dok su bile u lancima trgovine ljudima, vlasti su kažnjavale žrtve seksualne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i prisilnog kriminala zatvorom, uslovnom kaznom i novčanim kaznama.
  8. I dalje oko 50% krivičnih postupaka pokrenutih za trgovinu ljudima biva prekvalifikovano u lakše krivično delo posredovanje u vršenju prostitucije. Tužioci su teretili žrtve trgovine ljudima za delo „vršenja prostitucije“, a trgovce ljudima za posredovanje u vršenju prostitucije.
  9. I pored toga što se status posebno osetljivog svedoka žrtvama trgovine i dalje retko ali ipak malo češće dodeljuje, većina sudova i dalje nema tehničke uslove da ponudi svedočenje putem video-linka.
  10. Sudije su često izricale blage kazne trgovcima ljudima, a neke sudije su kriveći žrtvu pokazivale predrasude prema osetljivim zajednicama, posebno prema romskoj zajednici.
  11. Savet za borbu protiv trgovine ljudima koji se sastoji od relevantnih vladinih ministarstava, nije se sastajao u poslednje tri godine. Vlada je zadržala Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za 2017−2022, ali nije usvojila NAP za 2021−2022. godinu.

I nažalost, ovde se spisak ne završava…, a sve pobrojano je moguće dokumentovati i dokazati.

Naravno, oba izveštaja dala su i niz preporuka za prevazilaženje ovih propusta. Da li, kako i u kojoj meri je država Srbija primenila preporuke TIP Reporta, izvestiće nas Stejt Department već juna 2024. Ukoliko pogledamo liste preporuka iz prethodnih godina, evidentno je da se neke preporuke ponavljaju godinama, ali i da se lista dopunjava novim.

GRETA odgovor Vlade Republike Srbije o primeni njenih preporuka očekuje do 16. juna 2025.

Čini se da ovi periodi nisu predugački i da država Srbija nema baš mnogo vremena za saniranje svih navedenih i nenavedenih propusta institucija angažovanih na polju borbe protiv trgovine ljudima.

Ali mi, koje radimo na pružanju pomoći i podrške žrtvama trgovine ljudima, znamo kako nečinjenje institucija dodatno i trajno oštećuje živote osoba koje su preživele torturu trgovaca ljudima. U tom procepu od izveštaja do izveštaja, za veliki broj žrtava trgovine ljudima čini se da je vreme stalo, a da je pravda nedostižna.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…