Ženeva – U svetu je ove godine zabeležen neznatni napredak u oblasti rodne ravnopravnosti i ovim tempom biće potrebno još pet generacija da se postigne puni rodni paritet.
Srbija je, po položaju žena, na 26. mestu, prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma.
Položaj žena rangiran je na osnovu njihovog učešća u ekonomskom životu, u politici, pristupa obrazovanju i na osnovu zdravstvenih okolnosti i životnog veka.
Srbija je najbolje rangirana kada je reč o učešću žena u političkom životu i po tom kriterijumu je na 25. mestu, dok je prošle godine bila na 32. mestu.
Napredak je postigla i po kriterijumu uključenosti žena u ekonomski život i njihovim ekonomskim šansama, po kojem se popela sa 69. na 63. mesto.
U oblasti zdravstvenih uslova i životnom veku Srbija je ostala na 79. mestu, dok je po kriterijumu pristupa žena obrazovanju nazadovala za dva mesta i ove godine je na 39. mestu.
Ukupno gledano, Srbija je znatno popravila poziciju na listi u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 38. od 146 analiziranih zemalja. Međutim, godinu dana ranije Srbija je bila 23, a 2021. je bila na 19. mestu.
Jaz između žena i muškaraca u Srbiji je za proteklu godinu smanjen za 1,9%.
Ove godine Srbija je najviši skor dobila za učešće u primarnom, sekundarnom i tercijalnom obrazovanju.
Kada je u pitanju jednakost plata za slične poslove zauzela je 59. mesto, a po udelu žena koje su zakonodavci, visoki zvaničnici i menadžeri 67. mesto.
Bolje je rangirana po indikatorima žene u parlamentu (33. mesto) i žene na ministarskim pozicijama (24. mesto).
Fondacija Svetski ekonomski forum (WEF) iz Ženeve, na osnovu četiri glavna kriterijuma, procenjuje jaz koji u nekoj zemlji postoji između polova, nezavisno od stepena razvoja neke države i realnih mogućnosti koje ona nudi svojom stanovnicima.
Ove godine je u svetu jaz između žena i muškaraca zatvoren 68,5%, za 0,1% više nego prošle godine.
Međutim, sadašnjim tempom biće potrebno još 134 godine, odnosno pet generacija, da se postigne potpuni rodni paritet, saopštio je WEF.
„Uprkos nekim svetlim tačkama, spor i postepeni napredak istaknut u ovogodišnjem Izveštaju o globalnom rodnom jazu naglašava hitnu potrebu za obnovljenom globalnom posvećenošću postizanju rodnog pariteta, posebno u ekonomskim i političkim sferama“, rekla je generalna direktorka WEF-a Sadia Zahidi.
U saopštenju se ističe da se ove godine održava više od 60 nacionalnih izbora i da je to prilika da se poboljša politička zastupljenost žena i smanji ukupni rodni jaz.
Međutim, visoke pozicije u politici i industriji ostaju uglavnom nedostupne za žene širom sveta.
Napredak je postignut kada je u pitanju zastupljenost žena u inženjeringu veštačke inteligencije, koja se više nego udvostručila od 2016. godine.
Na prvom mestu po indeksu rodne ravnopravnosti je Island, koji je uspeo da zatvori jaz 93,5%.
Još osam zemalja je uspelo da zatvori jaz više od 80%, a među njima su Finska, Norveška, Novi Zeland i Švedska.
Među 10 najbolje rangiranih zemalja su uglavnom evropske zemlje, ali i Nikaragva i Namibija.
Posmatrano po regionima, na prvom mestu je Evropa, koja je zatvorila jaz 75%. Od 2006, kada je WEF objavio prvi izveštaj o rodnoj ravnopravnosti, ukupan evropski rodni paritet je poboljšan za 6,2 procentna poena.
Na začelju su Bliski istok i Afrika, a najlošije rangirane zemlje su Sudan, Pakistan i Čad.
Od zemalja Zapadnog Balkana, najbolje je rangirana Albanija, na 23. mestu, Severna Makedonija je na 58, Crna Gora na 67. i BiH na 78. Mestu, preneo je DES.