Srbija bez napretka u usklađivanju sa spoljnom politikom i u borbi protiv stranog mešanja

Foto: europe.eu

Brisel – Srbija nije ostvarila napredak u usklađivanju spoljne i bezbednosne politike s Evropskom unijom, nastavila je da održava kontakte na visokom nivou s Rusijom, Kinom i Iranom, a nije napredovala ni u pogledu borbe protiv stranog mešanja i dezinformacija.

To se navodi u godišnjem izveštaju o Srbiji koji je Evropska komisija objavila u okviru Paketa proširenja EU.

U izveštaju se ocenjuje da je Srbija „umereno pripremljena“ u oblasti zajedničke spoljne, bezbednosne i odbrambene politike i da u posmatranom periodu nije bilo napretka jer su „obrasci usklađivanja ostali nepromenjeni„.

Srbija je održavala odnose na visokom nivou s Rusijom, što postavlja pitanje njenog strateškog pravca, a Sporazum o slobodnoj trgovini koji je potpisala sa Kinom izaziva „stratešku zabrinutost„, ističe se u izveštaju.

Takođe se ocenjuje da Srbija nije ostvarila napredak u skladu s Deklaracijom sa samita EU – Zapadni Balkan u Tirani u decembru 2022. godine, u pogledu „zatvaranja prostora za strano mešanje i manipulaciju informacijama, uključujući dezinformacije„.

Od Srbije se očekuje da prioritetno unapredi svoju usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mere, i da se uzdrži od radnji koje su u suprotnosti sa stavovima EU o spoljnoj politici„, navodi se u izveštaju.

Ističe se da se Srbija i dalje ne usklađuje sa restriktivnim merama protiv Rusije i većinom deklaracija visokog predstavnika u ime EU po tom pitanju.

Stopa usklađenosti sa stavovima EU bile su 46 odsto 2022. godine i 51 odsto u avgustu 2023, pri čemu se nije usladila ni sa jednom restriktivnom merom protiv Rusije, kao ni sa nekim izjavama visokog predstavnika i restriktivnim merama protiv Kine, Belorusije i Irana.

Ističe se i da su neke akcije i izjave Srbije bile u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavovima EU.

U izveštaju se napominje da Srbija tek treba da finalizuje pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji, što je jedno od početnih merila za otvaranje poglavlja 30 (spoljni odnosi) u kojem je, kako se ocenjuje, ostvaren ograničen napredak.

Do kraja oktobra 2023, dodaje se, Srbija je ukinula sva trgovinska ograničenja koja su uvedena na niz proizvoda u poljoprivrednom i energetskom sektoru, što je bilo u surpotnosti s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Uz podsećanje da je Srbija s Kinom potpisala Memorandum o razumevanju u aprilu, a u oktobru Sporazum o slobodnoj trgovini, kao i da planira takve sporazume s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptom i Južnom Korejom, u izveštaju se ističe da svi sporazumi koje Srbija pregovara moraju da budu u skladu sa pravnom tekovinom EU i da uključe klauzule o prestanku važenja koje garantuju da Srbija može da izađe iz sporazuma po pristupanju EU.

U izveštaju se ocenjuje da je Srbija napravila značajan napredak u usklađivanju sa viznom politikom EU ponovnim uvođenjem viznih uslova za šest trećih zemalja, ali se traži da nastavi usklađivanje.

Konstatuje se i da je Srbija, nakon što je EU izrazila zabrinutost, povukla predložene izmene Zakona o državljanstvu, koje bi omogućile podnošenje zahteva za srpsko državaljanstvo posle samo kratkog perioda boravka i rada.

U pogledu migracija, u izveštaju se ocenjuje da je Srbija doprinela upravljanju migracionim tokovima ka EU i da je sarađivala s EU, njenim članicama i svojim susedima u primeni Akcionog plana EU za Zapadni Balkan, ali da je potreban dodatan napredak.

Srbija je nastavila da prihvata i obezbeđuje smeštaj za znatan broj državljana trećih zemalja, produžila je za još jednu godinu privremenu zaštitu ukrajinskih izbeglica, nastavila je da primenjuje sporazum s EU o readmisiji i da sprovodi granične kontrole i nadzor.

Međutim, implementacija nove strategije integrisanog upravljanja granicama je odložena, a potrebno je i da se poboljša pristup informacijama o procedurama za azil, posebno na aerodromima u Nišu i Kragujevcu.

Kada su u pitanju dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja, ocenjuje se da je Srbija ostala posvećena održavanju dobrih bilateralnih odnosa sa drugim zemaljama kandidatima za članstvo, potencijalnim kandidatima i susednim članicama EU.

Odnosi s Hrvatskom su se poboljšali. Odnosi s Mađarskom su se dodatno intenzivirali. Generalno, Srbija aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji„, navodi se u izveštaju.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…