Taktička upotreba dronova sa termalnim kamerama u upravljanju požarima na deponijama

Foto: pixabay.com

Zrenjanin – Požari na deponijama predstavljaju kompleksan izazov za sistem upravljanja otpadom, komunalne službe i sektore civilne zaštite.

Autor teksta: Gojkan Stojinović, Greentelligent Zrenjanin

Njihova specifičnost leži u prirodi samog otpada, koji je često heterogen, složenog hemijskog i biološkog sastava, sa potencijalom za dubinska tinjanja, samozapaljenja i nekontrolisano širenje.

Većina deponijskih požara razvija se ispod površinskog sloja, često u anaerobnim uslovima, i bez jasnih vizuelnih indikatora.

Klasični metodi kontrole i gašenja u takvim uslovima nisu efikasni bez podrške tehnologije koja omogućava prostornu, vremensku i temperaturnu detekciju. U tom kontekstu, primena bespilotnih letelica (UAV – Unmanned Aerial Vehicles) sa termalnim kamerama postaje važan taktički alat.

Primenjivi koncept: UAV kao taktička podrška komandnom sistemu

Upotreba UAV sistema u situacijama gašenja požara ne podrazumeva samo snimanje terena. Racionalna i pravovremena upotreba drona omogućava integrisanu taktičku podršku komandno-operativnom sistemu odlučivanja na terenu. Dron sa termalnim senzorima pruža sledeće funkcionalnosti:

  1. Inicijalni termalni prelet i mapiranje žarišta – omogućava tačno lociranje kritičnih tačaka, uključujući dubinska tinjanja i migracije toplote unutar tela deponije.
  2. Vizuelno i temperaturno mapiranje za potrebe štaba – komandni štab dobija precizan prikaz položaja žarišta, intenziteta i širine zahvaćenog područja.
  3. Navođenje ekipa na terenu u realnom vremenu – posade na tlu se usmeravaju prema lokacijama koje zaista zahtevaju intervenciju, čime se eliminiše nepotrebno rasipanje resursa.
  4. Procenjivanje bezbednosnih rizika – identifikuju se potencijalne zone urušavanja, curenja gasova, opasnih temperatura, što direktno utiče na smanjenje rizika po vatrogasce.
  5. Kontrola uspešnosti gašenja – nakon svakog operativnog ciklusa proverava se da li je došlo do redukcije temperature ili eventualne reaktivacije žarišta.
  6. Završni pregled i dokumentovanje – UAV se koristi za verifikaciju završetka intervencije i kreiranje vizuelne dokumentacije potrebne za izveštaje i analize.

Studija slučaja: deponija “Duboko”, Užice (maj 2024)

Tokom intervencije na deponiji „Duboko“ u Užicu, naš UAV tim bio je angažovan kao tehnička podrška lokalnim strukturama. Požar se razvijao u dubljim slojevima otpada, pri čemu površinski indikatori nisu jasno ukazivali na razmere problema.

Upravo upotrebom drona sa termalnom kamerom detektovana su višestruka dubinska žarišta koja su prethodno ostajala neprimećena. Navedeni podatak omogućio je:

  • optimizaciju upotrebe mehanizacije i materijala za zatrpavanje
  • precizno navođenje ekipa na samo dve od pet prethodno procenjenih tačaka
  • potvrdu da je oko 80% zahvaćenog materijala gorelo ispod površinskog sloja

Rezultat: skraćeno vreme dnevne intervencije, redukovana potrošnja vode i goriva, izbegnute zone potencijalnog urušavanja i racionalizovana upotreba resursa.

Kvantifikacija ušteda

Uobičajen trošak rada vatrogasno-operativne jedinice, sa jednim vozilom i posadom, iznosi približno 25.000 RSD po satu (uključujući ljudstvo, opremu, gorivo i osnovne resurse). Usluga UAV podrške može doprineti:

  • smanjenju trajanja pojedinačnih faza intervencije za 1–2 sata po danu
  • smanjenju potrošnje vode, goriva i zemljišnog materijala za 30–50%
  • eliminaciji nepotrebnih ulazaka u opasne zone
  • racionalnijem korišćenju ljudskih resursa

U dugotrajnim intervencijama (npr. 10–20 dana), ukupna vremenska ušteda može iznositi 10–15% operativnog angažmana, što ima direktan finansijski i logistički značaj.

Organizacioni i regulatorni aspekti

Svi operateri UAV sistema moraju biti registrovani i licencirani kod Direktorata za civilno vazduhoplovstvo Republike Srbije. Prilikom angažovanja u kriznim situacijama, neophodno je da jedinice lokalne samouprave, javna komunalna preduzeća, vatrogasne jedinice ili štabovi civilne zaštite prepoznaju UAV podršku kao legitimnu, komplementarnu komponentu sistema reagovanja.

Saradnja sa specijalizovanim timovima koji pružaju tehničku podršku putem usluge (bez potrebe za nabavkom opreme, obukom ili licenciranjem) predstavlja brzu i efikasnu opciju u situacijama povećanog rizika.

Zaključak

Uvođenje UAV sistema u proces gašenja požara na deponijama donosi značajne benefite – ne samo u pogledu brzine i tačnosti intervencije, već i kroz direktno povećanje bezbednosti na terenu i racionalizaciju troškova.

Taktička upotreba dronova sa termalnim kamerama treba da postane standardni deo šireg sistema reagovanja kod požara na mestima odlaganja otpada. Njihova primena je u potpunosti tehnički, operativno i finansijski opravdana.

Ovaj tekst je nastavak prethodne objave autora na temu UAV upotrebe u prevenciji požara.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…