Beograd – Ako bi se neko ko prvi put stiže u Beograd, oslonio na red vožnji BG voza ili trasu linija gradskog prevoza, objavljene na Portalu otvorenih podataka, vrlo je moguće da ne bi baš po planu stigao na destinaciju.
„Otvoreni podaci i digitalizacija javnih usluga, kada su kombinovani, imaju potencijal da demokratizuju pristup informacijama, podstiču transparentnost, pokreću ekonomski rast, omoguće razmenu znanja i olakšaju društveni razvoj“, piše u nedavno objavljenom izveštaju BIRN-a o otvorenim podacima i digitalizaciji na Zapadnom Balkanu.
Podatke o cenama karata, stajalištima, linijama BG voza i gradskog prevoza i redovima vožnje, uprava Grada Beograda je poslednji put ažurirala pre nešto više od tri godine.
Glavni grad nije jedini čiji podaci nisu ažurni. Analiza setova podataka koje su gradovi i opštine u Srbiji objavili na Portalu otvorenih podataka pokazuje da većina njih retko objavljuje nove i ažurira postojeće informacije.
Njihov broj i sadržaj se značajno razlikuje u zavisnosti od lokalne samouprave.
Na portalu je bar po jedan set podataka objavilo 56 gradova i opština, a dve trećine lokalnih samouprava u Srbiji nije objavilo ništa.
Tako je, recimo Novi Pazar objavio najviše setova podataka 67, Niš 49, Kraljevo 45, Beograd 12, a Loznica i Prokuplje – po dva.
Dok mnogi objavljuju samo godišnje budžete, pojedini objavljuju i podatke o deponijama, saobraćaju, parkinzima, investicionim zonama, cenama kvadrata ili kulturnim znamenitostima i događajima.
Međutim, većina objavljenih podataka ne spada u takozvane setove „podataka visoke vrednosti“. Mnoge lokalne samouprave, čini se, nemaju znanja i kadrova za objavljivanje otvorenih podataka, te ono zavisi mahom od stranog finansiranja, pokazuje analiza BIRN-a.
Državni organi, ustanove i lokalne samouprave imaju obavezu da objavljuju otvorene podatke iz delokruga svojih nadležnosti na državnom Portalu otvorenih podataka od kada je 2018. godine stupio na snagu Zakon o elektronskoj upravi.
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona je u nadležnosti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Ministarstvo, međutim, „nema mehanizam za povećanje broja objavljenih podataka i nadzor nad sprovođenjem Zakona”, navela je Državna revizorska institucija (DRI) u izveštaju o otvorenim podacima u Srbiji objavljenom početkom oktobra.
„Kako bi građani i društvo imali veću korist od otvorenih podataka, potrebno je da Ministarstvo […] bude po tom pitanju mnogo aktivnije nego što je danas, jer je danas broj objavljenih podataka na niskom nivou, a o toj temi se u javnom sektoru jako malo zna”, piše u izveštaju DRI.
„Broj organa koji su objavili podatke mali u odnosu na ukupan potencijalni broj” piše dalje DRI i dodaje da bi „podaci u posedu državnih organa Republike Srbije treba da budu dostupniji građanima i drugim zainteresovanim stranama u većoj meri nego što je to danas slučaj”.
Iz Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu nisu odgovorili na pitanja BIRN-a do objavljivanja ovog teksta.
Tekst Gordane Andrić i Miodraga Markovića, u celosti, možete pročitati na portalu BIRN-a.










