Brisel, 16. januar 2019. – Pogoršanje međunarodnih odnosa otežava delovanje u slučaju ozbiljnih izazova i sposobnost sveta da pokrene kolektivnu akciju pred velikim krizama i zajedničkim izazovima je smanjena, upozorava se u izveštaju o globalnim rizicima za 2019. Svetskog ekonomskog foruma (SEF).
Potencijal za međunarodnu saradnju u 2019. dodatno će umanjiti pogoršanje ekonomskih perspektiva koje je delom posledica geopolitičkih tenzija.
Ukoliko zabrinjavajuće geopolitičke i geoekonomske tenzije ne budu rešene, te tenzije će umanjiti sposobnost da se odgovori na široki spektar zajedničkih izazova, od degradacije životne sredine do sve većih poremećaja povezanih sa 4. industrijskom revolucijom.
Izveštaj, rezultat godišnjeg ispitivanja prcepcije globalnih rizika koje je obuhvatilo oko 1.000 stručnjaka i donosilaca odluka, ukazuje na pogoršanje ekonomskih i geopolitičkih prilika.
Navodi se da su se u 2018. rasplamsali trgovinski sukobi i upozorava da će 2019. obeležiti dalje geoekonomske tenzije pri čemu 88% ispitanika očekuje dalju eroziju multilateralnih trgovinskih pravila i sporazuma.
"Ekonomske teškoće predstavljaju pretnju međunarodnoj saradnji a u 2019. će biti joše teže zbog rastućih geopolitičih tenzija između velikih sila", ukazuje se u izveštaju, inače 14. po redu.
Čak 85% ispitanika reklo je da u 2019. očekuje jačanje rizika od "političkih konfrotacija velikih sila".
"Pošto globalnoj trgovini i ekonomskom rastu preti opasnost u 2019, potreba da se obnovi arhitektura međunarodne saradnje veća je nego ikada… Potrebna je usklađenija akcija za održavanje rasta i rešavanje ozbiljnih pretnji sa kojima se svet danas suočava", rekao je u Londonu na predstavljanu izveštaja predsednik SEF Berge Brende.
Kada je reč o izgledima za period od deset godina, upozorava se na jačanje sajber i tehnoloških pretnji ali bojazni oko ekoloških rizika dominiraju među ispitanicima.
Ponovo je, kako se ocenjuje, velika verovatnoća za pet ekoloških rizika navedenih u izveštaju – gubici u biodiverzitetu, ekstremne vremenske prilike, nedovoljno ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje na njih, katastrofe koje je izazvao čovek i prirodne katastrofe.
Ekološki rizici takođe predstavljaju problem za infrastrukturu gradova i njihov razvoj. Sa rastom nivoa mora, mnogi gradovi suočeni su sa veoma skupim rešenjima za taj problem.
Nedovoljna ulaganja u ključnu infrastrukturu, poput transporta, mogu da dovedu do kvarova na nivou sistema, kao i povećanja socijalnih, ekoloških i zdravstvenih rizika, upozorava se u izveštaju Foruma.
Izveštaj se bavio i ljudima i, gledano na nivou pojedinca, ocenjuje se da opadanje psihološkog i emocionalnog blagostanja, koje je i uzrok i posledica globalnog rizika, utiče na socijalnu koheziju i političku saradnju.
Takođe izveštaj sadrži niz mogućih budućih potresa, uključujući manipulacije vremenskim prilkama, monetarni populizam, emocionalno odgovornu veštačku inteligenciju.
Izveštaj je objavljen pred ovogodišnji skup Svetskog ekonomskog foruma u Davosu od 22. do 26. januara.
U švajcarskom zimskom centru će se okupiti političari, biznismeni, javne ličnosti, sve u svemu više od 3.000 ljudi uključujući desetine šefova država ili vlada i predsednika međunarodnih organizacija, prenosi Euractiv.