Smanjenja budžeta loša za pacijente

Između 2008. i 2011. godine 17 od 28 članica Evropske unije smanjilo je izdvajanja za zdravstvo zbog mera štednje i, mada su ponekad ta smanjenja doprinela unapređenju efikasnosti u sektoru, neki lekari iz EU upozoravaju da su kresanja nacionalnih budžeta često išla na štetu pacijenata.

Dužnička kriza u zoni evra naterala je neke vlade da znatno smanje budžete za javno zdravlje kako bi zauzdale deficite. Iskustvo je pokazalo da su smanjenja zdravstvenih budžeta za vreme krize najviše pogodila i pre krize najosetljivije grupe, poput migranata, beskućnika, siromašnih.

Među zemljama koje su preduzele oštre mere izdvaja se krizom teško pogođena Grčka, mada su na slične korake bili prinuđeni i Španija i još neke članice EU, poput Francuske i Češke.

Istovremeno su neke zemlje, kao što su Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Luksemburg, budžet za zdravstvo smanjile samo u jednoj godini dok su u Irskoj registrovana smanjenja tokom tri godine.

Istraživač Evropske opservatorije zdravstvenih sistema i politika Sara Tomson (Sarah Thomson) ocenila je da "prinudni rezovi nisu uvek loši i da za rezultat mogu da imaju znatno efikasnije zdravstvene sisteme", dodajući da su "članice EU na žalost propustile brojne prilike".

"Iako je kriza donela teške izazove nekim zemljama, mislim da bi bilo pošteno reći da je bila prilika za članice da naprave promene za koje su znale da moraju da ih učine ali ih nisu sprovele u vreme relativnog obilja", istakla je Tomson na godišnjoj konferenciji Evropske alijanse za javno zdravlje koja je organizovana u Briselu 5. septembra.

Prema rečima Sare Tomson, razuman i efikasan odgovor na smanjenje budžeta za zdravstvo mogao je da bude u vidu fokusiranja na e-zdravstvo ili racionalizaciju bolnica, međutim, najčešće se na manja sredstva odgovoralo smanjenjem zarada, broja zaposlenih, obuke i istraživanja, kao i socijalnih beneficija. Neke zemlje su pak odlagale investicije u zdravstvo ili uvodile participaciju.

Tomson je ukazala i na pozitivne primere, koji nisu česti u uslovima krize. Tako su neke zemlje brzo reagovale i koristile brojna oruđa kako bi očuvala nivo javne potrošnje za zdravstvo.

"Neke zemlje bile su u stanju da odgovore a neke su pokazale da je kroz finansijske reforme moguće zaštiti budžet za zdravstvo. Moguće su i promene kojima se štiti tržište rada i uvode bolje ciljane politike", kazala je Tomson.

Ceo tekst možete pročitati na portalu euractiv.rs.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…