Beograd, 06. februar 2020. – Kuća ljudskih prava i demokratije je pozvala organe vlasti, nakon incidenta do kojeg je došlo na promociji knjige predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja kojom negira genocid u Srebrenici, da u budućnosti uskrate mogućnost upotrebe javnog prostora radi promocije ideja koje podstiču širenje sterotipa o žrtvama ratnih zločina.
Kuću ljudskih prava i demokratije čine: Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Beogradski centar za ljudska prava, Građanske inicijative, Helsinški odbor za ljudska prava i Centar za praktičnu politiku.
U saopštenju se navodi da postoji opasnost od političkog delovanja Šešelja i nastavka „pogubne retorike iz devedestih godina“, a koji su nedavno rezultirali i fizičkim napadom na aktiviste organizacija civilnog društva.
„Aktivisti koji su se (u sredu) okupili u znak protesta zbog promocije knjige ovog osuđenog ratnog zločinca kojom se negira genocid počinjen u Srebrenici, moraju da budu zaštićeni od fizičkih napada, posebno kada reaguju na nedopustivo korišćenje javnih resursa za promociju ratnih zločinaca„, istakla je Kuća ljudskih prava i demokratije.
Navodi se je da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Šešelja osudio na deset godina zatvora zbog podsticanja i podržavanja ratnih zločina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
„Uprkos ovoj presudi, odsustvo reakcije nadležnog skupštinskog odbora je Šešelju omogućilo da nezakonito zadrži svoj poslanički mandat i da nastavi da širi pogubne ideje koje su dovele do krvavih ratova devedesetih bez straha da će snositi odgovornost za reč iznetu u javnom prostoru“, dodaje se u saopštenju.
Navode da su kršenja osnovnih sloboda i prava novinara, aktivista i branilaca ljudskih prava mogla da budu sprečena da su nadležni organi blagovremeno reagovali u skladu sa zakonom.
„Neshvatljivo je da se javni prostor, finansiran novcem građana Srbije, daje na korišćenje radi promocije ideja koje osporavaju genocid u Srebrenici, nesporno utvrđen odlukama međunarodnih sudova“, istakla je Kuća ljudskih prava i demokratije.
Ocenjuje se da, ukoliko Srbija želi da se približi evropskim vrednostima i članstvu u Evropskoj uniji, zaštita branitelja ljudskih prava mora da bude garantovana u zakonu i praksi.
„Sa druge strane, konstantno prećutno odobravanje, podržavanje i promovisanje ratnih zločina od strane organa javne vlasti mora da postane stvar prošlosti“, zaključeno je u saopštenju Kuće ljudskih prava i demokratije.