Pariz – U cilju unapređenja zaštite slobode izražavanja i poboljšanja pristupa informacijama na internetu, UNESCO je izdao smernice za upravljanje digitalnim platformama.
U smernicama su navedene obaveze, odgovornosti i uloge koje su namenjene državama, digitalnim platformama, vladinim i nevladinim organizacijama, kao i predstavnicima civilnog društva, medija, akademskih zajednica i drugih.
Cilj je, kako se navodi, omogućiti okruženje u kojem su sloboda izražavanja i pristup informacijama srž regulatornih procesa digitalnih platformi.
Sadržaj smernica je podeljen na nekoliko glavnih principa, među kojima da platforme moraju poštovati i pratiti ljudska prava, pridržavati se međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava, biti transparentne, učiniti dostupnim informacije i alate korisnicima, ali i biti odgovorne nadležnim telima.
Navedene smernice mogu biti korisne regulatornim i drugim upravljačkim telima koji se bave sprovođenjem politika, kodeksa ili propisa, kao i medijima koji moćne aktere mogu pozivati na odgovornost.
Smernice su izdate nakon opsežnih konsultacija sa predstavnicima iz 134 zemlje koje su se sprovodile od septembra 2022. godine.
U konsultacijama su učestvovali i predstavnici marginalizovanih i ranjivih grupa ljudi, a tokom konsultacija je dobijeno preko 10.000 komentara.
UNESCO navodi da je u 2023. godini evidentirano 4.75 milijardi korisnika društvenih mreža što je 60 posto svetske populacije. Platforme društvenih mreža, kako navode, postali su alat za zagovaranje jednakosti i slobode, ali se na društvenim mrežama često šire dezinformacije, teorije zavere i sadržaji koji pozivaju na nasilje.
Medijske kuće, organizacije za proveru činjenica i profesionalci unutar ovih institucija imaju, kako se navodi u smernicama, važnu ulogu u promovisanju slobode izražavanja, pristupa informacijama i drugim ljudskim pravima.
Zbog toga je, kako piše u smernicama, potrebno uključiti medije i medijske profesionalce u regulatorni proces. Konstruktivan odnos između digitalnih platformi i verodostojnih izvora vesti, kako se navodi, može poboljšati ulogu digitalnih platformi u pružanju informacija u javnom interesu.
U smernicama je, takođe, navedeno da bi upravljački sistemi trebali da podstiču dijalog sa medijima, uključujući ulaganja u nezavisne medije i jačanje njihove održivosti.
Dodatno, prema smernicama je potrebno osigurati da digitalne platforme budu uključene u zaštitu i promociju kulturne različitosti kroz kreiranje, distribuciju, širenje i pristup kulturrnim dobrima i uslugama na internetu, kao i osiguravati njihovu vidljivost na digitalnim platformama.
Kritično mišljenje o informacijama na internetu omogućuje veća medijska i informatička pismenost kojoj bi, kako je istaknuto u smernicama, trebalo dati posebnu pažnju.
Veća medijska i informatička pismenost bi se na digitalnim platformama mogla postići kada bi se poboljšali programi iz ove oblasti i kada bi takvi programi bili dostupniji građanima kroz platforme koje koriste.
Ovi programi bi se, prema smernicama, trebali sprovoditi u školama, univerzitetima, istraživačkim institucijama, bibliotekama, muzejima, medijskim i izdavačkim kućama i drugim institucijama.
Programi medijskog i informatičkog opismenjavanja, takođe, bi trebali promovisati ravnopravnost polova i osnaživanje žena, kao i pružiti mogućnost učešća svim ranjivim i marginalizovanim grupama stanovništva.
Vlade država bi, kako piše u smernicama, trebale razmotriti promociju medijske i informatičke pismenosti, uključujući bezbednosne veštine na internetu za sve korisnike i grupe stanovništva.
Smernice za upravljanje digitalnim platformama koje je izdao UNESCO deo su aktivnosti koje Ujedinjene nacije sprovode u borbi protiv globalnih informatičkih pretnji, preneo je portal media.ba.
