U Srbiji, kao i u EU, vebsajt ima 75% preduzeća

Vebsajt ima tri četvrtine preduzeća u Evropskoj uniji, kao i u Srbiji, gde 40% firmi naručuje proizvode preko interneta ali samo 30% ih tako i prodaje. 

Istovremeno u EU 39% preduzeća koristi društvene medije a više od tri četvrtine ih upotrebljava da izgradi "imidž" i proda svoje proizvode. Više od polovine preduzeća u EU koja koriste društvene medije, posebno ona u sektoru smeštaja, navodi da ih upotrebljava da bi čula mišljenje potrošača i odgovorila im na pitanja. Favorit kompanija među društvenim medijima su društvene mreže.
 
Novi podaci Evropske statističke službe pokazuju i da veličina firme ne igra značajniju ulogu kod korišćenja društvenih medija za privlačenje potrošača i sticanje "imidža" kompanije.
 
S obzirom da preduzeća pridaju veliki značaj prisustvu na internetu, njihovi sajtovi sve više nude brojne funkcije, poput mogućnosti za "onlajn" porudžbinu, kataloga proizvoda, povezivanja na društvene medije.
 
U 2015. godini 75% preduzeća sa najmanje deset zaposlenih u EU imalo je vebsajt, što je za dva procentna poena više nego 2013.
 
U Makedoniji je te godine sajt imalo nešto više od polovine preduzeća (52%) a u Turskoj 65%. Eurostat nije objavio podatke za druge zemlje kandidate za EU.
 
I u Srbiji je u 2015. godini 75,2% preduzeća imalo vebsajt, pri čemu u Beogradu 83,3%, Vojvodini 71,5% a u centralnoj Srbiji 69,1%, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS).
 
RZS navodi i da je 2014. u Srbiji 40% preduzeća naručivalo proizvode ili usluge preko interneta. Istovremeno je međutim samo nepunih 30% primalo porudžbine (isključujući imejl porudžbine) preko interneta.
 
Internet priključak je u 2015. u Srbiji imalo 99% preduzeća a 98% ima širokopojasnu konekciju. Takođe 94,5% preduzeća u Srbiji koristi elektronske servise javne uprave, pokazuju podaci RZS.
 
Popularnost društvenih mreža
 
Među četiri najpoznatije kategorije društvenih medija – društvene mreže (Fejsbuk, Linkdin), mikroblogovi (Tviter, Prezent), vebsajtovi za deljenje sadržaja (Jutjub, Flikr) i viki (wiki) sajtovi za razmenu znanja, najpopularnije u EU su društvene mreže.
 
U 2015. je 39% kompanija u EU koristilo barem jednu vrstu društvenih medija, što je za devet procentnih poena više nego 2013. Međutim, osetne su razlike među članicama pa taj procenat ide od 22 u Poljskoj do 72 na Malti.
 
Oko 36% kompanija koje imaju vebsajt takođe koristi i jedan ili više društvenih medija.
 
Društvene mreže koristi 36% kompanija u EU sa ciljem da potrošačima pruži mogućnost da podele iskustva, izraze mišljenje, razmene informacije i, što je najvažnije, kako bi se napravila zajednica ljudi sa zajedničkim interesima u pogledu brenda neke kompanije.
 
Od 2013. korišćenje društvenih mreža od strane preduzeća na Kipru i Malti povećano je za 19 procentnih poena, u Danskoj za 17 a Irskoj za 16 procentnih poena.
 
U EU je u 2015. godini 58% preduzeća sa 250 ili više zaposlenih imalo nalog i koristilo neku društvenu mrežu. Istovremeno je samo 34% kompanija sa 10 do 49 zaposlenih koristilo društvene mreže.
 
Statistike pokazuju i da je 21% preduzeća u EU koristilo samo jedan od četiri tipa društvenih mreža a 18% upotrebljavalo je dva ili više tipova.
 
Svrha društvenih medija
 
Društvene medije 79% kompanija u EU koristi da izgradi "imidž" ili da proda proizvode. Takođe 52% preduzeća kaže da upotrebljava društvene medije da čuje komentare potrošača ili da odgovori na njihova pitanja kako bi unapredilo usluge.
 
Istovremeno 26% kompanija koje koriste društvene medije očekuje da se potrošači uključe u razvoj proizvoda ili inovacije, što odgovara 10% svih preduzeća u EU.
 
Navodi se i da čak 79% preduzeća koja se bave pružanjem usluga smeštaja koristi društvene medije da bi čulo mišljenje potrošača i odgovaralo na njihova pitanja.
 
Među preduzećima koja koriste društvene medije, četvrtina (24%) to radi u svrhu saradnje sa poslovnim partnerima, poput snabdevača, što je za šest procentnih poena manje nego 2013.
 
Kada je o veličini preduzeća reč, 78% malih firmi koristilo je 2015. društvene medije da izgradi "imidž" prema 83% velikih.
 
Razlike su takođe male kada je reč o udelu onih koji društvene medije koriste da čuju mišljenje potrošača (51% malih i 59% velikih kompanija), za uključivanje potrošača u razvoj proizvoda (26 prema 31%) i za saradnju sa poslovnim partnerima (24 prema 30%).
 
Istovremeno je 62% velikih kompanija koristilo društvene medije da nađe radnike prema samo 33% malih preduzeća.

Izvor: euractiv.rs 

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…

Balkaton
Događaji, IT

RCC: Otvorene prijave za treći Balkaton

_______
Sarajevo, 06. maj 2022. – Prijave za takmičenje za najbolje digitalne ideje i rešenja sa Zapadnog Balkana, Balkaton, otvorene su do 24. maja. Nagrade se dodeljuju u pet kategorija. Nagradni…