Sveukupnom situacijom u zdravstvu nezadovoljno 65 odsto građana i građanki Srbije

Foto: pixabay.com

Rim – Štadin Zdravstveni izveštaj 2024. i ove godine pokazuje da se nastavlja kontinuirani pad zadovoljstva javnim zdravstvenim sistemima širom Evrope, treću godinu zaredom.

Ovogodišnji Zdravstveni izveštaj 2024. predstavlja najsveobuhvatnije on line međunarodno istraživanje ove vrste u okviru farmaceutske industrije u kojem je učestvovalo 46.000 ispitanika iz 23 zemlje među kojima je i Srbija.

Desetogodišnjicu predanog rada na ovom važnom zdravstvenom projektu, korporacija Štada obeležila je u prisustvu novinara iz brojnih zemalja, na konferenciji u Rimu.

Takođe, Štadin Zdravstveni izveštaj 2024. otkriva da čak 89 odsto Evropljana sada aktivnije brinu o svom zdravlju.

Punih 10 godina Štada organizuje ispitivanje javnog mnjenja evropske populacije po pitanju zdravstvenih navika i odnosa prema zdravlju. Prvobitno zamišljen kao nacionalno istraživanje u Nemačkoj sa ciljem sticanja boljeg uvida u stepen  zdravstvene prosvećenosti stanovništva, Štadin Zdravstveni izveštaj ubrzo prerasta u međunarodno on line istraživanje, uključujući iz godine u godinu sve veći broj zemalja, otkrivajući uzbudljivu raznolikost u mišljenjima, zdravstvenim navikama, nivou zdravstvene prosvećenosti, ali u isto vreme i brojne sličnosti među zemljama učesnicama„, rekao je  otvarajući konferenciju generalni direktor Štade Piter Goldšmit.

Kaže da je tako od 2014. pa do danas, 188.000 Evropljana, starosti između 18 i 99 godina, dalo odgovor, pre svega na pitanje – Kako ste?

Ne izbegavajući ‘nezgodna’ pitanja, a u potrazi za razotkrivanjem problema u zdravstvu koje je važno prevazići, Štada ispunjava svoju svrhu i dato obećanje ‘Brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner’„, rekao je on.

Kada je reč o ovogodišnjim rezultatima istraživanja, od 2021. godine, beleži se kontinuirani pad zadovoljstva javnim zdravstvenim sistemima širom Evrope i taj trend se nažalost nastavlja.

Podaci iz izveštaja pokazuju da je neposredno pre izbijanja pandemije, 2020. godine, sveukupno zadovoljstvo Evropljana iznosilo 74 odsto., dok već u 2022. pada na 64 odsto, u 2023. palo je na 61 odsto, a danas je samo 56 odsto Evropljana zadovoljno zdravstvenim sistemom u svojoj zemlji, što je najniži procenat ikada.

Prema predstavljenim rezultatima, zadovoljstvo je najviše opalo u Velikoj Britaniji, izgubivši 11 procentnih poena i  Nemačkoj, gde je gubitak osam procenata, a kao glavni razlozi nezadovoljstva se navode: težak dolazak do lekara specijaliste, nedostatak termina za zakazivanje pregleda ili potrebne lekarske  intervencije.

Sveukupnom situacijom u zdravstvu, veoma su nezadovoljni i Mađari 72 odsto, Poljaci 66 odsto, ali i građani Srbije 65 odsto, a nasuprot njima, Belgijanci 85 odsto, Švajcarci 81 odsto i Holanđani 77 odsto su veoma zadovoljni svojim zdravstvenim sistemima.

Zanimljiv podatak koji pokazuje Štadin Zdravstveni izveštaj je da se više od polovine Evropljana oseća usamljeno.

Uprkos činjenici da živimo u svetu  interneta, 24- časovnih vesti, društvenih mreža, tehnologije koja nam omogućava neograničen kontakt  i pruža osećaj da smo povezani više nego ikada, u isto vreme socijalna izolovanost  i osećaj usamljenosti narastajući je problem širom sveta. I dok bi se očekivalo da od usamljenosti najviše pate starije osobe, upravo je  suprotno. U Evropi se najviše  žale mladi između 18 i 35 godina, čak 63 odsto. Štadino Zdravstveno istraživanje otkriva da se najviše usamljenima osećaju stanovnici Poljske 61 odsto, Finske 60 odsto, Švedske 59 odsto i Slovačke 58 odsto„, istakla je Magali Gins direktor agencije “Human8” koja se bavi uzorkovanjem online Štadinog istraživanja.

U Srbiji je najviše  onih koji se povremeno osećaju usamljeno 35 odsto, a samo četiri odsto ih kaže da se uvek osećaju usamljeno.

Štadin Zdravstveni izveštaj 2024. takođe otkriva da čak 89 odsto Evropljana sada aktivnije brinu o svom zdravlju, te su tako fizičke vežbe najpopularnije, ali ih sve više pribegava zdravoj ishrani, redovnom uzimanju suplemenata, ali još uvek nedovoljan broj se odaziva na preventivne preglede, svega 33 odsto.

Jedno od najvažnijih pitanja u izveštaju Štade je i ove godine – Koliko smo srećni?

Mada bi se očekivalo da stanovnici  skandinavskih zemalja budu na vrhu lestvice osećaja sreće, Štadino istraživanje daje drugačiju sliku. Dok ljudi u Finskoj 65 odsto, Danskoj 67 odsto i Švedskoj 63 odsto navode prosečne ili ispod prosečne nivoe individualne sreće, znatno srećnijim sebe opisuju Holanđani 80 odsto, Irci 77 odsto, Francuzi 74 odsto, a ne zaostaju ni građani Srbije 66 odsto, dok Nemci 56 odsto i Mađari 53 odsto beleže niži stepen individualne sreće”, rekla je Gins na konferenciji, predstavljajući rezultate.

Štadin Zdravstveni izveštaj 2024. dodatno postavlja više od 30 pitanja i o drugim aktuelnim temama.

Ove godine to su, na primer – Koliko verujemo konvencionalnoj medicini? Šta nam donosi veštačka inteligencija? Plašimo li se starenja? Koliko nam je važan fizički izgled? Šta mislimo o plastičnoj hirurgiji?

Ove godine u Štada Zdravstvenom izveštaju obuhvaćen je, do sada najveći broj zemalja, čak 23 – Austrija, Belgija, Bugarska, Češka Republika, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Mađarska, Irska, Italija, Kazahstan, Holandija, Poljska, Portugalija, Rumunija, Srbija, Slovačka, Španija, Švedska, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Uzbekistan.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…