Svetsko rasprostiranje korona virusa podstaklo je širenje teorija zavere

lažne vesti

Brisel, 08. jun 2020. – U ogromnom broju medijskih izveštaja i analiza o korona-pandemiji sve je više onih savetodavnog tipa.

Autorka teksta je Snežana Bogavac.

Ali ne više o tome kako da ljudi prepoznaju simptome, za slučaj da su se zarazili koronom.

Reč je o savetima na temu „kako razgovarati sa onim prijateljima ili rođacima koji pokušavaju da vas uvere da su teorije zavere o koroni jedina, prava istina„.

Sa širenjem korona-virusa raširile su se po svetu i za njega vezane teorije zavere:

  • COVID-19 su u laboratoriji „napravili“ Kinezi da bi oslabili Ameriku i Evropu;
  • Amerikanci su izmislili virus da bi uništili Kinu i Rusiju i oslabili Evropu;
  • Tajna društva su izmislila COVID-19 da bi, ukidajući građanska prava i slabeći privrede u svetu, uspostavile svoj autoritarni novi svetski poredak;
  • Bil Gejts (Bill Gates) je „pustio“ u svet virus da bi potom prodao vakcinu koju već ima i sa kojom bi ljudima bio ugrađivan mikročip i osnivač Microsofta tima zavladao svetom;
  • Virus je samo trik, veruju pristalice takozvanog QAnona, da bi se iz ruku satanističke i pedofilne tajne strukture u dubini države („deep state„) kojoj pripadaju između ostalih i Tom Henks (Hanks), Barack Obama i Hilari Klinton (Hillary Clinton), oslobodila „deca-krtice“ koje ovi drže pod zemljom i zloupotrebljavaju;
  • Korona-virus širi se kroz G5 telefonsku mrežu te i umrlih zato i ima najviše onde gde je uvođenje ove mreže najviše napredovalo;
  • Korona-virusa uopšte nema, samo je „izmišljen“ da bi se ukinulo gotovisnko plaćanje.

Još na početku pandemije je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila na „infodemiju„.

Izbijanje virusa nCoV i odgovor na njega praćeni su i velikom ‘infodemijom’ – viškom informacija, od kojih su neke ispravne i neke ne, koje ljudima otežavaju potragu za verodostojnim izvorima i pouzdanim tumačenjima onda kada su im potrebna„, navedeno je u izveštaju SZO od 2. februara ove godine.

Tajna tragova na nebu

Širom sveta ima ljudi koji smatraju da spuštanja na Mesec nikada nije bilo već je samo vešto snimljeno u filmskom studiju u Holivudu.

Ili da su kondenzacijski tragovi koji se stvaraju iza motora mlaznih aviona zapravo „chemtrails„, hemijski agensi koji se namerno ispuštaju da bi se decimiralo stanovništvo i ostvarili vojni ciljevi velikih sila.

Uprkos ovim bizarnim primerima, istraživači se slažu u oceni da su teorije zavere uvek reakcija na postojeće probleme i brige. Na primer, teorije o novom svetskom poretku i mračnim silama koje ga pripremaju raširile su se posebno sa strahom od globalizacije.

Mihael Buter (Michael Butter), profesor Univerziteta u Tibingenu, zajedno sa britanskim kolegom sa Univerziteta u Mančesteru Piterom Najtom (Peter Knight), rukovodi evropskom akademskom istraživačkom mrežom COMPACT koja okuplja 150 naučnika različitih struka iz 35 zemalja (i iz Srbije) koji proučavaju teorije zavere.

intervjuu nemačkom privrednom magazinu „Virtšaftsvohe“ (Wirtschaftswoche) još pre pandemije Buter je rekao da su zahvaljujući uticaju interneta i socijalnih medija teorije zavere postale bitno vidljivije i popularnije, ali da i dalje ni izbliza nisu toliko popularne i uticajne kao što su bile pre nekoliko vekova.

Zahvaljujući tome da su teorije zavere tako lako dostupne – samo jedna google-pretraga nas deli od njih – njih lako nalaze ljudi koji traže alternativna objašnjenja i mnogi od tih ljudi ih smatraju i ubedljivim. U tom smislu danas ima više teorija zavere nego pre 10 ili 20 godina„, navodi Butter.

Politikolozi Džozef Uščinski (Joseph E. Uscinski) i Adam M. Enders u američkom mesečniku „Atlantik“ (The Atlantic) pišu da je korona-virus stvorio „okruženje koje opasno pogoduje teorijama zavere“.

Imamo globalnu pandemiju, slom privrede, društvenu izolaciju i restriktivne politike nacionalnih vlada. Sve to može da izazove osećanja ekstremnog straha, bespomoćnosti i stresa, koja pak podstiču verovanja u zavere„, ukazuju dvojica politikologa.

Ubeđenje da spuštanja na Mesec nije bilo, spade u bezopasne, za mnoge smešne teorije zavere. Ali, one vezane sa koronu ili za vakcine, one koje se „udružuju“ sa antisemitizmom ili mržnjom prema strancima, mogu da imaju posledice po zdravlje i bezbednost, kao i političke posledice.

„M“ protivreči Trampu

Donedavni generalni direktor britanske tajne službe MI5 Endrju Parker (Andrew) izjavio je sredinom maja, kako je preneo britanski dnevnik „Gardian“ (The Guaradian), da mu „nije poznato da postoje dokazi da je poreklo COVID-19 drugačije od onoga što ljudi uglavnom i misle – došao je preko pijaca„.

Bivši „M“ (tako se naziva šef MI5 u filmovima o Džejmsu Bondu) Parker je ukazao da je „zadatak tajnih službi da ustanove da li je u bilo kom trenutku neki državni ili nedržavni akter pokušao da namerno raširi ovu opasnu bolest„.

Teorije zavere trenutno nisu od pomoći„, poručio je Parker.

Teorije o poreklu COVID-19 prethodno su podgrejali američki predsednik Donald Trump i njegov šef diplomatije Majk Pompeo govoreći, bez navođenja ikakvih dokaza, o mogućnosti da je virus namerno „pušten“ iz laboratorije u Kini.

U mnogim društvima teorije zavere, kroz pandemiju upadljivije i vidljivije, već od ranije „predstavljaju važan izazov„, ocena je na internet-stranici evropske akademske istraživačke mreže COMPACT koju finansijski podržava Horizon 2020, okvirni program EU za istraživanje i inovacije.

Teorije zavere – verovanje da moćne sile iza kulisa manipulišu sve događaje – postoje u svim modernim društvima. Poslednjih godina dobile su na značaju i popularnosti,  posebno online, sa rastom lažnih vesti i dezinformacija. Neke teorije zavere mogu biti bezopasna zabava ili znak osnovanog skepticizma. Ali, ponekad mogu biti i opasne. Teorije zavere mogu da dovedu do gubitka poverenja u medicinsko i naučno stručno znanje, do povlačenja iz političkih zbivanja pa čak i do nasilja„, navodi se na stranici evropskog naučnog projekta za isztraživanje teorija zavere.

Nasilja koje pominju istraživači mreže COMPACT je i bilo na demonstracijama protivnika mera za suzbijanje pandemije u više američkih saveznih država, na demonstracijama u nemačkim gradovima bilo je napada na novinarske ekipe.

Među ljude koji su započeli proteste protiv ograničavanja građanskih prava u pandemiji, brzo su se ne samo umešali, već i glavnu reč počeli da vode pobornici različitih teorija zavere. Pridružile su im se, što je takođe karakteristično, i različite ekstremno desničarske (ponegde i levičarske) i neonacističke grupe.

„Zaverenici“ na socijalnim mrežama

Sa novim medijskim mogućnostima su i mogućnosti širenja teorija zavere skoro neograničene. Uprkos obećanjima da će uklanjati dezinformacije i druge „otrovne“ sadržaje, velike društvene mreže nisu preterano prilježne u tome, a mere, ako uopšte do njih dođe, poduzimaju tek nakon upornih protesta.

Početkom maja je Facebook, pozivajući se na propise firme o opasnim dezinformacijama, zatvorio stranicu koju je sadržajima punio Britanac David Ajk (Icke), bivši profesionalni fudbaler. Autor desetina knjiga, Ajk povezuje različite zavereničke ideje – od reptiloida koji su oteli zemlju i ljudskom rodu ne daju da razvije pun potencijal, preko tajne elite koja vlada planetom pa do veze COVID-19 i mreže 5G, sve to obojeno antisemitiznom i desnim ekstremizmom.

Potez Facebooka došao je pošto je britanska organizacija koja radi na suzbijanju govora mržnje Centre for Countering Digital Hate (CCDH) zatražila da se Ajk ukloni sa društvenih mreža.

Ova organizacija je posle analize njegovih video-klipova došla do ocene da je on jedan od vodećih tvoraca lažnih informacija o koroni. Njegova „predavanja“ odslušana su više od 30 miliona puta. I posle ukidanja njegovog profila ostala je ogromna mreža stranica i grupa gde se razmenjuju sadržaji koje je ranije plasirao.

Dok ljudi širom sveta podnose ogromne žrtve da bi se zaustavila pandemija, socijalne mreže profitiraju od širenja dezinformacija na svojim platformama. Dezinformacije ugrožavaju život svih nas jer se kroz njih javnost ohrabruje da se ne pridržavaju medicinskih smernica„, rekao je predsednik CCDH Imran Ahmed, kako je preneo „Gardijan“.

Bez obzira kada i gde nastaju, teorije zavere ipak mogu da se svedu na tri karakteristike, ukazuje profesor Mihael Buter.

Njihova je pretpostavka, prvo, da je sve isplanirano i da se ništa ne događa slučajno; drugo, da ništa nije kao što izgleda i da se uvek mora gledati iza kulisa da bi spoznalo stvarno stanje; i treće da je sve povezano jedno sa drugim, dakle da su događaji koje drugi ne bi doveli u vezu, tesno skopčani jedni sa drugim„, kaže Buter.

Teorije zavere i kriza demokratije

Svako ko od poznanika ili rođaka od početka pandemije prima poruke u kojima je „objašnjeno“ šta se iza nje „zapravo krije“ može da potvrdi – za teorije zavere prijamčivi su i muškarci i žene, i mladi i stari, i izvanderno i slabo obazovani.

Profesor Buter ocenjuje da i tu ipak ima „određenih tendencija“ – teorijama zavere su podložnije manje žene i više muškarci i posebno muškarci preko 40 godina.

Psiholog Jovan Bajford (Byford), predavač na Otvorenom univerzitetu (The Open University) u Velikoj Britaniji objašnjava da premisa na kojoj se zasnivaju objašnjenja pristalica teorija zavere „nije da zavere postoje, već da su one pokretačka snaga istorije„.

Pristalice teorija zavere se čak „ni ne zanimaju za to što postoje mnogobrojne protivrečne zavere“, oni „traže lažne veze između različitih istorijskih aktera i zbivanja„, bez „geografskih i vremenskih ograničenja“ i veruju da time mogu sve da objasne.

Istovremeno su oni koji svet objašnjavaju pozivajući se na teorije zavere  izrazito nedelotvorni i bezuspešni.

Tokom istorije, najviše otkrića ilegalnih aktivnosti ili zataškivanja izašlo je na svetlo dana zahvaljujući solidnom novinarstvu, istragama koje su vodile državne institucije ili akcijama ‘zviždača’. Pokretačka snaga mnogih otkrića stvarnih zavera bili su zakoni o slobodi informacija – ključna institucija političke transparentnosti. Ni jedan jedini skandal nisu na svetlo dana izneli teoretičari zavera. Oni su previše zauzeti time da jure iluminate, novi svetski poredak , ‘vojno-industrijski kompleks’ i navodni jevrejski uticaj na svetska zbivanja„, napisao je Bajford u martu 2020. za „Konverzejšn“ (The Conversation), informativnu platformu vodećih britanskih univerziteta.

To ipak ne znači da nikoga ne treba da zabrine činjenica da su ljudi spremni da  u vreme pandemije veruju zaverama više nego racionalnim objašnjenjima ili proverljivim činjenicama. Demokratska društva teorije zavere i one koji ih konstruišu, podgrevaju i šire ne mogu da zanemare.

Istraživanja koja u eseju „Svi oni lažu“ citira socijalna psihološkinja Karen Daglas sa Univerziteta Kent u Velikoj Britaniji pokazuje da ljudi koji lakše veruju teorijama zavere imaju manju sklonost da učestvuju u demokratskom procesu, jer im one daju osećaj da su bespomoćni.

Takođe je kod tih ljudi manja spremnost da se angažuju u vezi sa temama kao što su zaštita radnih mesta i klimatske promene.

Povodom debate o koroni u u SAD, profesorka sociologije na Univerzitetu Severne Karoline Zejnep Tufekci kaže: „Ono što se trenutno dešava je epistemološka kriza. Postoji mnogo stručnog znanja, ali i manje sposobnosti nego ikada da se ono razlikuje od svega drugog„.

Širenje teorija zavere tako postaje pokazatelj podeljenosti javnosti i „simptom krize demokratskih društava„, kako problem vidi i profesor Mihael Buter koji na kraju knjige „Ništa nije onako kako izgleda: O teorijama zavere“ zaključuje : „Ako društva ne mogu više da se sporazumeju o tome šta je istinito, ne mogu ni da savladaju neodložne probleme 21. veka„, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…