Šormaz: Pogrešno targetirane mere

Nemanja Šormaz

Beograd, 14. maj 2021. – Istraživanje Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) pokazalo je da pandemija nije imala devastirajući efekat na srpsku privredu, ali da su najteže pogođene male firme i preduzetnici iz sektora ugostiteljstva i ličnih usluga,  izjavio je FoNetu direktor CEVES Nemanja Šormaz, koji smatra da je država mogla daleko bolje da „cilja“ mere podrške.

Šormaz je u serijalu razgovora Destinacija podsetio da je 2020. billa „godina optimističnih očekivanja“, za koja je danas suvišno reći da se nisu ispunila.

Uprkos tome, on misli da pandemija nije imala toliko devastirajući, razarajuči efekat na domaću privredu, za razliku od nekih drugih zemalja, i za razliku od onoga što se u prvi mah očekivalo.

Šormaz ističe da je CEVES telefonom anketirao 1.100 preduzeća svih veličina, iz različitih regiona i sektora, a rezultati su objavljeni u istraživanju „Preduzeća u Srbiji i Agenda 2030 – prioriteti, izazovi i kriza COVID-19„.

Anketa je pokazala da je polovina preduzeća ostvarila niže prihode tokom pandemije, ali da je među njima ozbiljan pad prihoda prijavilo 20 odsto.

Još oko 30 odsto nije imalo promenu u visini prihoda, dok je 15 odsto poslovalo bolje nego inače, i to pre svega apoteke, dostavljači, kurirske službe i neke maloprodaje.

To ima veze sa strukturom privrede, kod nas turizam nije toliko zastupljen, u bruto domaćem proizvodu (BDP) učestvuje sa tri do četiri odsto, dok poljoprivreda i prehrambena industrija imaju veliko učešće u BDP„, objašnjava Šormaz.

Kako je istakao, naša mala preduzeća i preduzetnici su fleksibilniji, a možda su i navikli na krizu, s obzirom na to šta su sve preživeli u prethodnih 30 godina.

Teže su prošli preduzetnici, mikro i male firme iz takozvanih “lokdaun” sektora, kao što su lične usluge, hoteli, kafići i restorani, precizirao je Šormaz.

Prema njegovom tumačenju, „najbolje su prošla srednja preduzeća, ona imaju fleksibilnost poslovanja malih, ali kapital sličniji velikima, pa su mogli da ‘finansiraju’ posledice krize„.

Primenjene su i različite strategije preživljavanja, od prelaska na rad od kuće, preko prelaska na e-trgovinu ili, poput malih proizvođača hrane, organizovanjem preko društvenih mreža.

Za Šormaza je zanimljivo da su izostale velike promene u načinu poslovanja, barem u kratkom roku, i to preduzeća smatraju svojim uspehom.

Kako je objasnio, nisu morala da menjaju svoje poslovne modele, kanale distribucije, logistiku, dobavljače i kupce, „svi su se borili da to očuvaju„.

Mišljenja je da je rad od kuće u kombinaciji sa e-trgovinom u najmanju ruku digitalno opismenio zaposlene, a preduzeća pogurao ka digitalizaciji poslovanja.

Zaposlenost je bila najveća briga svih, ali ona nije u tolikoj meri bila ugrožena, i pad je bio relativno mali. Više je bilo prelivanja zaposlenosti – ako su zatvoreni kafići i restorani, otvorena su privremena, a možda i stalna radna mesta u kurirskim i dostavljačkim firmama„, predočio je Šormaz.

Država je, kaže, u tom domenu relativno brzo intervenisala i  finansijsku podršku usmerila na subvencionisanje  plata i očuvanje radnih mesta, ali naglašava da su i u tom segmentu rezultati  istraživanja iznenađujući.

Većina preduzeća odgovorila nam je da zaposlene nije zadržala zbog subvencija, to je kao razlog navelo manje od 10 odsto firmi, i to oni najpogođeniji. Polovina je rekla da nisu imali razlog da smanjuju broj zaposlenih, jer su radili relativno normalno, ili nisu želeli da ostanu bez kvalifikovanih radnika u koje su uložili„, analizira Šormaz rezultate ankete.

“Tek na poslednjem mestu među razlozima za neotpuštanje nalazi se ta čuvena subvencija od strane države“, dodao je on i ukazao da je CEVES to analizirao i na vreme upozorio da mere države nisu adekvatno targetirane“.

Vi ste najveći deo sredstava usmerili ka onima kojima ta sredstva nisu ni bila potrebna, a najmanji procentualno usmerili ka najugroženijima, naglasio je Šormaz.

On je zaključio da je ta raspodela mogla da bude mnogo solidarnija, a samim tim bi i zdravstvene mere mogle da budu usvajane „pravovremenije„.

Kada je reč o očekivanjima od 2021. godine, Šormaz navodi da se raspoloženje firmi kreće od neutralnog do optimističkog, ovoga puta njih 80 odsto očekuje da će sve biti isto ili nešto bolje.

I dalje, kako upozorava, nije lako prognozirati, jer je najteže poslovanje tokom „udara i novog talasa“, a da li će biti novog talasa zavisi i od vakcinacije i drugih preventivnih mera,.

Uprkos tome, Šormaz  napominje da očekivanja idu ka tome da će „klip“ između ponude i tražnje biti uklonjen, ali skreće pažnju i na to da korona nije jedino što brine domaća preduzeća.

Najveći broj njih spominje rastuće troškove poslovanja, pre svega plate radnika i rente objekata, obrazložio je on i primetio da se sada više pomeramo ka tome da treba unapređivati efikasnot, oslanjati se na znanje i tako biti konkurentan.

Postoji i drugačije objašnjenje za brigu oko rasta troškova poslovanja, jer ih možda zaista pritiska prebrz rast plata u javnom sektoru, koji ne prati rast produktivnosti ni u javnom, ni u privatnom sektoru, i koji zalazi u domen nelogičnih ekonomskih politika“, rekao je Šormaz.

On se ogradio da to ne važi za povišice koje su dobili zdravstveni radnici, a koje su i male u odnosu na ono što su pružili tokom kovid krize.

Vreme je i za promenu politike subvencionisanja „po radnom mestu“, rekao je Šormaz, koji savetuje da se podrška usmeri na podsticanje inovacija i tehnološka unapređenja.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…