Skeptizicam u Srbiji u vezi sa članstvom u EU posledica kontrole vlasti nad medijima i javnim narativom

mediji
Foto: Shutterstock.com

Vašington – U izveštaju organizacije Fridom haus o „Državama u tranziciji 2023“ navodi se da je Srbija ostala na istom nivou kada je u pitanju stanje demokratije.

U izveštaju je ocenjeno da je skeptizicam u zemlji vezan za članstvo u Evropskoj uniji (EU) posledica kontrole vlasti nad medijima i javnim narativom.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbednost, koristeći razne krize koje je sam pravio kako bi skretao pažnju sa toga što njegova vlada preuzima medije i ućutkuje kritičare iz civilnog društva, piše Fridom haus.

U delu izveštaja za Srbiju se navodi da se opozicija vratila u političku arenu, posle bojkota 2020. godine, ali da su predsedničke i parlamentarne izbore 2022. godine obeležile neregularnosti, rezultirajući pobedom Vučića i Srpske napredne stranke.

Fridom haus piše da su u 2022. godini građani zemalja kandidata za EU generalno održali podršku za članstvo u EU, ali da su ostali skeptični prema tome da bi puno članstvo moglo da se dogodi uskoro.

Građani Srbije su izuzetak, sa velikom sumnjom u vezi sa koristima članstva u EU, dodaje se.

Ekspertkinja Fridom hausa Aleksandra Karpi, navodi da za ovakav skepticizam u Srbiji ima više faktora.

Mislim da je najvažnije imati u vidu da je Srbija ono što nazivamo hibridni režim, tako da su to zemlje koje su između demokratije i autokratije, i to u poslednjih nekoliko godina. Srbija je u nekoliko indikatora pala, najviše zbog kontrole države. Moramo imatu na umu da srpski predsednik Aleksandar Vučić drži kontrolu nad medijima i javnim narativom, što je najverovatnije ogroman faktor koji utiče na ovo razočaranje građana„, navela je Karpi u intervjuu za Glas Amerike.

Ona je dodala i da EU može da uradi više da pokaže koliko je koristan evropski proces za građane u svim zemljama kandidatima.

Na pitanje da li postoji bojazan od toga da dođe do polarizacije u Srbiji, pogotovo kada se u Srbiji održavaju protesti posle dva masovna ubistva, ona je rekla da je polarizacija trend koji se vidi širom Zapadnog Balkana, ali i širom EU.

Ne bih da spekulišem previše o rezultatu protesta i u kom će pravcu povesti zemlju, ali mislim da su vidljivi i da su brojniji nego išta što smo videli u Beogradu u mnogo mnogo godina„, navela je Karpi.

Dugogodišnji napeti odnosi između Srbije i Kosova nastavili su da podrivaju demokratski napredak, ali na različite načine, navodi se u izveštaju Fridom hausa.

Neverovatni napori kosovskog civilnog društva da napravi pozitivne promene kada je u pitanju nasilje na rodnoj osnovi i etničke podele, bili su su senci, jer je tokom cele godine rasla stopa nasilja na severu Kosova gde su većinski Srbi, dok je srpska vlada nastavila da uticajem i aktivnostima podriva kosovsku vlast nad celom teritorijom„, navodi se u izveštaju.

Takođe se dodaje da su pregovori Vučića i kosovskog premijera Aljbina Kurtija bili bez učinka, i pored snažnih pokušaja američkih i evropskih zvaničnika da reše dugotrajni spor oko suvereniteta Kosova.

Širom Zapadnog Balkana, političke elite i diplomate isključivale su glasove civilnog društva i običnih građana, dopuštajući antidemokratskim i autoritarnim liderima da kontrolišu budućnost njihovih zemalja, navodi Fridom haus.

Aleksandra Karpi kaže da je dobro što se vidi da je rešavanje kosovskog pitanja „na radarima lidera i u SAD i u EU„.

U izveštaju Fridom hausa se navodi da je politička polarizacija u Crnoj Gori, najviše oko pitanja nacionalnog identiteta, dovela do pada dve vlade.

Nedavni poraz Mila Đukanovića, koji je vodio državu duže od tri decenije, u aprilu 2023. na predsedničkim izborima budi nadu da će doći do smene generacija, navodi Fridom haus.

Aleksandra Karpi je ocenila da je smena generacija potencijal.

U izveštaju o „Državama u tranziciji 2023„, Fridom haus zaključuje da građani zemalja koje su kandidati za EU generalno i dalje podržavaju članstvo u EU, ali imaju sumnje o tome kada će se to i dogoditi.

Čak i dugoročne nade su poprično skromne, za mnoge u regiji privlačnost ulaska u EU je više u individualnom napretku, pravu na putovanje, rad i studiranje u inostranstvu, drugim rečima da se napusti zemlja, pre nego da se misli o perspektivi demokratskog napretka u zemlji, prenosi izveštaj.

Dopustiti ovim zemljama da pokleknu, ili još gore, sarađivati i pružati usluge nazadnim političarima, otvorilo bi novo polje za strane autoritarne sile da izazovu nestabilnost i dobiju uticaj, kao što to čini moskovska konstantna politička mreža uz širenje dezinformacija u susedstvu. Evropska unija mora da promisli svoj pristup i da se ponovo uključi uz dobru volju, ali je i odgovornost na nacionalnim liderima da pruže demokratski napredak za kojim njihovi građani toliko žude„, navodi se u izveštaju Fridom hausa.

Za razliku od Ukrajine, gde su očekivanja javnosti za ulazak u EU visoka, godine, pa čak i decenije čekanja ostavile su građane Zapadnog Balkana razočaranim u vezi sa mogućnošću skorijeg članstva.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…