Beograd, 08. decembar 2016. – Kriza u EU će uticati na proširenje, ali ga neće obustaviti, a za Srbiju je u tim okolnostima najznačajnije da ne izgubi elan za sprovođenje reformi, poručili su predstavnici EU na konferenciji Beogradski dijalozi 8. decembra.
Srbija očekuje otvaranje tri poglavlja u pregovorima sa EU, a kako je agenciji Beta potvrđeno u Briselu, 9. decembra će o tome dogovor ponovo pokušati da postignu predstavnici vlada EU u okviru Radne grupe Saveta ministara za proširivanje i susedstvo.
Ambasador Nemačke Aksel Ditman je rekao da EU trenutno mora pre svega da se posveti sopstvenim izazovima, prenela je Beta.
Globalizacija je donela napredak, ali se deo stanovništva oseća kao gubirnici. Strukturne promene takođe donose izazove, pa je brže širenje informacina u suštini pozitivno, ali treba voditi računa da to što objava ima 10.000 klikova ne znači nužno da je istinita.
Ekonomska kriza se 2008. i 2009. godine prenela iz SAD, pre svega na jug Evrope, donevši probleme, mada kako je naveo nije uspela da ugrozi temelje EU.
Tu su i migrantska kriza, povodom koje je Ditman zahvalio građanima i vlastima Srbije na odgovornom postupanju, i teroristički napadi bez presedana, pre svega u Francuskoj i Belgiji.
"Zbir ovakvih izazova je stvorio porast populističkih nacionalističkih stranaka", naveo je Ditman.
Odgovor se često svodi na naglašavanje suvereniteta, rešenja koja treba da donese nacionalna država, rekao je američki ambasador, dodajući da izazovi poput migracija, klimatskih promena i snabdevanja energijom nisu nacionalni i da ne može jedna država članica sama da ih reši.
"Moramo da budemo iskreni i da kažemo da se u EU nalazimo u fazi u kojoj se bavimo unutrašnjim poblemima i da pokrenemo unutrašnje reforme", rekao je Ditman.
Ambasador Nemačke, na koju se gleda kao na motor EU, ocenio je da je EU pokazala da može da pronađe rešenja. Stvoreni su na primer bankarska unija i mehanizam pomoći za ekonomske krize od 700 milijardi evra. Na primeru Italije i Španije koje sada beleže rast od 4,1 i 3,2%, a bile su najviše pogođene krizom, može se videti da rešenja daju rezultate.
"Bregzit je bio veoma značajan i žao nam je zbog rezultata, biće to veliki gubitak za EU. Ali mi sada ne vidimo centrifugalni proces u Evropi", rekao je Ditman, dodajući da su lideri EU pokrenuli proces u Bratislavi za jačanje EU od 27 članova i da će se proces nastaviti u martu, na 60. godšnjicu Rimskih ugovora o osnivanju EU.
Naveo je da veruje da će EU uspeti da ostvari rezultate, da nakon rešavanja problema izađe jača, i onda "pozdravi Srbiju kao novu članicu" .
Na putu Srbije ka EU u decembru se očekuju i konkretni koraci, a Ditman kaže da je njegova zemlja posvećena tom putu i da želi da se na međuvladinoj konferenciji 13. decembra otvore tri poglavlja sa Srbijom i da je posvćena politici proširenja EU i evropskoj perspektivi Srbije.
Istakao je da na otvaranju poglavlja postoji zajednički rad i da novih uslova nema.
"Mislim da je i u interesu Srbije da ide ka EU", rekao je Ditman, istakavši da postoje i brojčani podaci u pogledu ekonomske razmene i ulaganja nemačkih preduzeća, ali i da mu se čini da put ka EU predstavlja motor unutrašnjih reformi u Srbiji.