Predstavljeni rezultati istraživanja o mentalnom zdravlju aktivista i aktivistkinja

Foto: gradjanske.org

Beograd – Čak 92% aktivista i aktivistkinja imaju bar jednu psihološku teškoću, pokazuju rezultati istraživanja o mentalnom zdravlju aktivista i aktivistkinja „Da li čuješ? Da li osećaš? – Aktivistička borba i mentalno zdravlje“.

Istraživanje je, u sklopu inicijative „Podržimo Se“ Građanskih inicijativa, sprovelo udruženje PIN – Psychosocial Innovation Network (Mreža psihosocijalnih inovacija), a rezultati su predstavljeni u Prostoru “Miljenko Dereta” u Beogradu.

O rezultatima istraživanja govorile su Aurelija Đan, istraživačica, Jana Dimoski, istraživačica, PIN, i Dragoslava Barzut, Građanske inicijative.

Cilj ovog istraživanja jeste ispitivanje i razumevanje stanja mentalnog zdravlja aktivista i aktivistkinja.

S jedne strane, cilj je procena učestalosti različitih psiholoških teškoća među aktivistima, odnosno razumevanje da li je i u kojoj meri mentalno zdravlje aktivista narušeno, ali i procena stanja kvaliteta života u ovoj grupi.

S druge strane, cilj je razumevanje na osnovu kojih faktora koji se tiču pojedinca, radnog okruženja ili širih društvenih fenomena možemo objasniti date psihološke teškoće i kvalitet života.

Ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa u Srbiji, kojim sada „crno na belo imamo vrišteću poruku da se aktivisti/kinje ne osećaju dobro“.

Govoreći o značaju brige o mentalnom zdravlju, istraživačica Aurelija Đan kazala je da bi mentalno zdravlje trebalo da se prizna za jedno od osnovnih ljudskih prava, jer “bez mentalnog zdravlja ne možemo da se borimo ni za jedno drugo pravo”.

Predstavljajući rezultate istraživanja, istraživačica Jana Dimoski kazala je da podatak da devet od deset aktivista/kinja ima bar jednu psihološku teškoću, govori da je stanje urgentno i da se ne sme zanemarivati. Ona je navela da među zabeleženim psihološkim teškoćama, prednjače simptomi sekundarne traumatizacije koje ispoljava čak 83% ispitanika.

Simptome depresije ispoljava 83% njih, anksioznosti 62% i simptome izgaranja 41% ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da faktori koji doprinose većoj učestalosti psiholoških teškoća jesu mlađi uzrast aktiviste/aktivistkinje, direktno pružanje usluga korisnicima (npr. pružanje psihološke podrške), prekovremeni rad, kao i procene da stigma bavljenja aktivizmom utiče negativno na ishode aktivističkog rada.

S druge strane, faktor koji doprinosi manjoj izraženosti psiholoških tegoba jeste ravnopravna i fer podela poslova i obaveza između članova tima u organizaciji.

Na osnovu rezultata dat je set praktičnih preporuka usmerenih na to šta sama organizacija civilnog društva ili neformalno aktivističko udruženje može da uradi kako bi se prevenirale psihološke teškoće kod aktivista i aktivistkinja.

Takođe, date su i preporuke o tome na koji način je potrebno raditi sa spoljnim akterima (donatorima, državnim institucijama i međunarodnim agencijama), a kako na razbijanju stigme bavljenja aktivizmom.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…