Ekološki porezi doneli su 2011. godine Evropskoj uniji (27 članica) 302,9 milijardi evra, što odgovara 2,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP) i 6,2% ukupnog prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, pokazuju podaci Eurostata. Ti porezi plaćaju se na energiju, transport, zagađenje i resurse pri čemu takse na energiju donesu tri četvrtine ukupnog poreskog prihoda od ekoloških taksi. Teret ekološkog poreza na energiju manje-više dele evropska domaćinstva i biznis dok se kod poreza na transport domaćinstvima naplati 68% a biznisu 17% ukupne sume. Na nivou EU najveći značaj ekoloških taksi je u Bugarskoj, gde udeo tih poreza u ukupnim porezima i doprinosima premašuje 10%.
Prihod od ekološkog danka u EU rastao je između 2001. i 2007. godine, pre nego što su se osetili efekti finansijske i ekonomske krize u vidu usporavanja privrednih aktivnosti koje je dovelo do pada poreskih prihoda. U 2010. se prihod od ekološkog poreza vratio rastu i 2011. godine je bio za pet milijardi evra veći od dotadašnjeg maksimuma iz 2007.
U novom Eurostatovom izveštaju navodi se da je prihod od ekološkog poreza u EU rastao između 2001. i 2007, kao i 2010. i 2011, ali da taj trend nije ispraćen gledano prema BDP i ukupnom prihodu od svih poreza i doprinosa.
Naime, između 2001. i 2003. godine prihod od ekoloških taksi prema BDP je gotovo stagnirao, između 2003. i 2008. je smanjen, s obzirom da je prihod od ekoloških poreza rastao sporije od ekonomskog rasta, u 2009. je povećan, u 2010. blago smanjen a u 2011. blago povećan.
Istovremeno je prihod od ekoloških taksi kao udeo u ukupnom prihodu od poreza i doprinosa opadao svake godine između 2001. i 2011. izuzev 2009. godine.
Prihod i stope ekoloških poreza razlikuju se od zemlje do zemlje a poređenja, ukazuju analitičari Eurostata, ne treba uzeti "zdravo za gotovo" jer, npr, niži prihod od ekološkog poreza može da bude posledica relativno niske stope tog nameta ali i visoke stope koja je proizvođače i građane naterala da menjaju navike.
Takođe viši prihod od ekoloških poreza može da znači da građani i biznis iz jedne zemlje kupuju proizvode koji se oporezuju u drugoj zemlji, gde je poreska stopa niža (primer su prelasci granice radi kupovine jevtinijeg benzina ili dizela).
Opširnije na portalu euractiv.rs.