Pejić Nikić: Postupanje suprotno cilju učlanjenja u Evropsku uniju najjasnije se vidi u spoljnoj politici Srbije

Beograd, 18. oktobar 2022. – Novi godišnji izveštaj Evropske komisije za Srbiju obeležilo je nazadovanje zbog neusaglašavanja Srbije sa spoljnom politikom Evropske unije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Autorka teksta je Jelena Pejić Nikić, viša istraživačica u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP).[/quotes]

Da, to je vest jer se Evropska komisija do sada uvek dovijala da prikaže bar nekakav napredak, makar bio „vrlo ograničen„. Stagnacija i nazadovanje su nepoželjni termini u politici proširenja, ali odražavaju poražavajuću stvarnost. Domaća javnost je već bila pripremljena na ovu ocenu i čini se da je vlastima Srbije ona prihvatljiva, samo dok skreće temu sa sporih i neubedljivih reformi u oblasti vladavine prava. U toj oblasti se mahom ocene i preporuke ponavljaju, ali sada sa dodatnim naglaskom.

Od 2015. godine, od kada Evropska komisija kvantifikuje svoje ocene, ukupan nivo spremnosti za članstvo Srbije tek je neznatno porastao, a od 2020. godine stoji u mestu – na sredini puta. U poglavljima 23 i 24, koji pokrivaju pravosuđe i osnovna prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, Srbija je dostigla tek izvesni nivo pripremljenosti za članstvo. To je ocena 2 od 5.

Ako tome dodamo i činjenicu da ne samo Crna Gora, koja je najdalje otišla u procesu pregovora, već i Severna Makedonija i Albanija, koje su tek otvorile pristupne pregovore, imaju viši nivo pripremljenosti u ovim oblastima nego Srbija, slika je još kritičnija. Mimo Bosne i Hercegovine, Srbija je protekle godine najmanje napredovala u procesu integracija, ako se gledaju prosečne ocene napretka po svim merljivim poglavljima.

Ni u jednoj oblasti nije ostvarila dobar napredak, u tri poglavlja nije uopšte napredovala, u jednom je nazadovala.[/quotes]

U odnosu na druge zemlje regiona, Srbija je najbolje pripremljena jedino u poglavljima 2 (Sloboda kretanja radnika) i 14 (Transportna politika), a najmanje je napredovala u oblasti javnih nabavki (poglavlje 5) i jedina je nazadovala u poglavlju 31 (Spoljna bezbednosna i odbrambena politika).

Pored nalaza u pojedinim oblastima, Evropska komisija se naročito osvrće na nešto što bi inače trebalo da bude neupitno – iskazivanje strateškog opredeljenja Srbije ka evropskim integracijama. Ono se, međutim, sve više dovodi u pitanje. To je jasno iz izjava pojedinih srpskih zvaničnika, videlo se i tokom izborne kampanje, a čak i kada se predstavnici vlasti kunu u evropski put Srbije, nema dela koje takve reči potkrepljuju.

Nezadovoljavajući tempo reformi, rezultati koji se još ne vide u ključnim oblastima, nedostatak političke volje praćen nedovoljnim osobljem koje se često menja, sve to je daleko važniji pokazatelj i podloga za ono što se najjasnije vidi u spoljnoj politici Srbije –postupanje suprotno cilju učlanjenja u Evropsku uniju.

Da podsetim, to je jedan od najviših nacionalnih interesa definisanih u Strategiji nacionalne bezbednosti iz 2019. godine.[/quotes]

Iako Poglavlje 31 ne bi trebalo da utiče na dinamiku pristupnih pregovora – takvu težinu imaju samo poglavlja 23, 24 i 35 – u ovoj geopolitičkoj situaciji ono se tumači kao ključno za iskazivanje strateškog opredeljenja zemlje. Ne može se očekivati da će države članice EU, koje donose konačnu odluku o otvaranju novih klastera, izaći u susret Srbiji, koja ne može da se pohvali dobrim rezultatima ni u drugim oblastima.

Funkcionisanje demokratskih institucija ključno je za dalje korake, a Srbija uprkos jasnoj pobedi vladajuće partije na izborima u aprilu može sebi da priušti da i dalje nema vladu. Velika pažnja u izveštaju Evropske komisije posvećuje se radu parlamenta. Povratak opozicije u skupštinske klupe je posebno podvučen kao prilika da se bezrezervno unapredi efikasnost, samostalnost i transparentnost parlamenta kako bi se osigurao mehanizam kočnica i ravnoteža. Mi u civilnom društvu strepimo od ponovnog posezanja za oprobanim mehanizmima obesmišljavanja skupštinskog rada.

Evropska komisija ukazuje i na „vedeizaciju“ državne uprave, koju Vlada Srbije uporno produbljuje iako se zakonom obavezala da će iskoreniti ovu lošu praksu.[/quotes]

Ukazuje i na slabosti nezavisnih institucija – nema dovoljno poverenja u nezavisnost Agencije za borbu protiv korupcije i REM, a ponavlja se praksa višemesečnog kašnjenja u izboru čelnika ovih institucija. Prethodno se kasnilo po pola godine sa izborom novog Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i nove/stare Poverenice za ravnopravnost. Ovaj put u pitanju je Zaštitnik građana, kome je u julu istekao mandat, a proces izbora još nije ni počeo.

U pogledu ustavnih izmena u oblasti pravosuđa, prenose se glavni nalazi Venecijanske komisije i prati dalji rad na izradi seta pravosudnih zakona, bez čijeg usvajanja i dosledne primene neće biti krajnjih rezultata. Šteta je što se Evropska komisija ne osvrće i na kritike Venecijanske komisije na izradu Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi neposredno pred referendum, što nije u skladu sa evropskim standardima.

Jako loše stojimo sa slobodom medija i tako je u čitavom regionu. Izveštaj vrlo jasno povezuje probleme u ovoj oblasti sa slabostima izbornog procesa.[/quotes]

Očigledna dominacija vladajuće partije i njenog predsednika u medijima stvorila je nejednake uslove za učesnike izbora, „ograničavajući priliku biračima da donesu potpuno informisanu odluku“. Značaj medija uvećan je potrebom za borbom protiv dezinformacija u kontekstu rata u Ukrajini i ruskog uticaja u Srbiji.

Izveštaj višestruko uvažava ulogu civilnog društva u procesu integracija.[/quotes]

Evropska komisija preuzima neke od naših ocena i preporuka, kritikuje kampanje blaćenja protiv pojedinaca i kritičkih organizacija, traži veće učešće civilnog društva u procesu izrade akata, te hvali napore organizacija koje uslugama podrške i pomoći građanima zamenjuju državu.

U poglavlju 24 borba protiv organizovanog kriminala i dalje pokazuje ograničeni napredak.[/quotes]

Apsolutno ništa nije urađeno da se eliminiše posredujuća uloga službi bezbednosti u krivičnim istragama, na šta godinama apelujemo. Pozitivno je ocenjeno učešće srpske policije u okviru evropskih mehanizama saradnje, mada i dalje nije jasno zašto u nekim regionalnim projektima izgradnje kapaciteta za vladavinu prava Srbija odbija da učestvuje. U ovom poglavlju vizna politika je posebno naglašena kao kritična oblast i od Srbije se zahteva da što pre uskladi svoj spisak trećih zemalja za koje važi bezvizni režim sa spiskom EU. I ovaj nesklad ishodi iz specifičnosti spoljne politike Srbije, a može da ugrozi unutrašnju bezbednost država članica EU, što dalje može dovesti u pitanje režim vizne liberalizacije koji uživaju građani Srbije.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…