Oksford, 11. maj 2020. – Neki ljudi zbog pandemije korona virusa izbegavaju plaćanja gotovinom i zvaničnici ih, poput onih iz Evropskog udruženja banaka, ohrabruju da kao meru predostrožnosti koriste beskontaktna plaćanja.
Mišljenja o tome koliko se virus može zadržati na banknotama su oprečna ali je nedavna studija objavljena u medicinskom časopisu Lanset pokazala da to može biti između dva i četiri dana.
U svakom slučaju, pandemija korona virusa, nakon što prođe akutna faza, ubrzaće prihvatanje elektronskih i beskontaktnih plaćanja a centralne banke u sadašnjim uslovima sve ozbiljnije shvataju digitalne valute, piše Eurointelligence.com koji objavljuje ekonomske vesti i analize iz zone evra.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) nedavno je objavila da tastature potencijalno mogu da budu rizičnije za prenošenje korona virusa nego novčanice, što ukazuje na potrebu prelaska na beskontaktna plaćanja.
BIS se založila i za realnu procenu rizika od prenošenja bolesti preko gotovine kako bi se sprečila socijalna isključenost ljudi koji manje koriste bankarske usluge i novu tehnologiju, poput starijih.
Uprkos ranijem mišljenju da korona virus nije uticao na „ljubav Nemaca prema kešu„, nedavni tekst Fajnenšel tajmsa ukazuje na rast beskontaktnih plaćanja u Nemačkoj. Ipak, centralne banke i Nemačke i Austrije izveštavaju o povećanom povlačenju gotovine od kako su mere zaštite od epidemije stupile na snagu. U ostalim zemljama je međutim zabeležena manja upotreba gotovine.
Ukupno gledano, Evrosistem (monetarne vlasti zone evra) je izvestio o najvećem rastu gotovine u opticaju od globalne finansijske krize 2008. Međutim, to povećanje je oko 3%.
Suma od 1.000 evra po građaninu verovatno nije znak da su ljudi pohrlili za „kešom“ – verovatnije je to mera predostrožnosti odnosno objašnjava se time da je onima koji koriste gotovinu potrebno nešto više za slučaj da banke ili bankomati ne rade.
Upotreba gotovine prednjači i kod doznaka, novca koji radnici migranti šalju svojima. Taj sektor ima problema i na strani ponude i na strani tražnje.
Na strani ponude, polovina službi koje pružaju tu uslugu u Evropi je zatvorena za javnost. Na strani tražnje, mnogi radnici migranti su ostali bez posla.
Naredih meseci, predviđa Eurointelligence.com, međunarodni priliv doznaka biće smanjen i zbog nespremnosti ili nemogućnosti da radnici migranti otputuju kući na odmor, što je za njih takođe prilika da ostave zarađeni novac u zemlji porekla.
U biznisu sa doznakama verovatno će se takođe videti zaokret ka elektronskim plaćanjima.
U međuvremenu u tom sektoru nekima ne ide dobro a drugi su „procvetali„.
Tako je kompanija Finablr, matična kompanija Travelex pored ostalih, usred restrukturisanja i preti joj bankrot zbog razloga koji nemaju veze sa korona virusom. Finablr je veoma aktivan na Bliskom istoku gde radnici migranti iz Azije preko nje šalju doznake svojima.
S druge strane, Remitly, „startap“ iz Sijetla, beleži znatan rast poslovanja, prenosi Euractiv.