Kampanja za ostanak Velike Britanije u EU počela je 12. oktobra, na čelu sa poslovnim čovekom Stjuartom Rouzom, bivšim predsednikom britanske firme Marks end Spenser. Kameronov cilj je da se referendum održi nakon pregovora sa EU o promeni statusa Britanije.
Međutim, on još nije izneo zahteve i očekivanja, što donekle iritira njegove partnere u EU koji ga uz strepnju očekuju na razgovorima od ove sedmice. Sa konkretizovanjem zahteva Kameron ima realan problem – kako ukazuju izvori iz EU, kada se takve stvari stave na papir, procureće u javnost, a Kameron to nikako ne želi jer mu je stalo da ishod pregovora predstavi kao uspeh, kako bi uspešno nastupio pred biračima.
Fraza “čekajući Dejvida“ postala je uobičajena među diplomatama i zvaničnicima, koji kažu da ih britanski premijer frustrira time što ne iznosi detalje svojih zahteva za nove propise EU uoči referenduma o ostanku Britanije u EU koji bi trebalo da se održi do kraja 2017. godine.
Britanski zvaničnici insistiraju da je ključno pripremiti teren i ići polako kako bi se osmislile reforme u korist svih 28 članica. Međutim, sa zahuktavanjem kampanja za ostanak u EU odnosno napuštanje Unije, povećava se opasnost od curenja predloga u medije i korišćenja materijala za promociju tih kampanja. Stoga pisani predlog, koji predstavlja srž briselske birokratije, nije napravljen.
“Baš im ne treba curenje podataka. Ovo je u domaćoj politici za njih neverovatno osetljiva aktivnost“, rekla je jedna osoba bliska pregovorima u Briselu.
Predsedavajući Evropskog samita 15. i 16. oktobra održaće i brifing o trenutnoj situaciji sa Britanijom i načinu vođenja pregovora.
Međutim, ne očekuje se da će ova tema biti detaljnije razmatrana s obzirom na to da će glavne stavke na agendi biti kriza sirijskih izbeglica, uključujući odnose sa Turskom i Rusijom, kao i predlozi da se ojača zona evra nakon poslednjeg poglavlja grčke dužničke krize.
“Dejvid Kameron je veoma diskretan, i mogu da razumem zašto“, rekao je visoki zvaničnik EU nakon poslednje Kameronove posete pre dve sedmice, kada je posetio predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska. Percepcija britanskih glasača o tome da li je Kameron uspeo u pregovorima će biti od ključnog značaja, zbog čega je važno da se ishod prikaže u dobrom svetlu, a za sada je još rano proceniti šta bi drugi lideri EU mogli da prihvate.
Nepredvidivi referendumi
Jedan od britanskih pregovarača rekao je Rojtersu da se stvari ipak zagrevaju. U “tehničkim razgovorima“ od Kameronovog reizbora u maju uspostavljen je okvir i utvrđene široke teme u kojima Kameron želi promene – odnos Londona i evro zone, efikasnija i manje dederalna EU i ograničenje imigracije građana EU u Britaniju. Sada se pregovarači pripremaju za prve diskusije o konkrretnim reformama.
Jedan od ministara je međutim tokom godišnje konferencije konzervativaca početkom oktobra procenio da ne treba očekivati značajniji napredak do decembra, s obzirom na to da Kameron kontroliše i vreme glasanja, i odbija da predvidi ishod pregovora podrškom taboru za ostanak u EU.
“Još ništa nije zapisano. Kada se zapiše, procureće. Tako da je veliko pitanje – šta ćeš napisati, ko će to učiniti i kada“, rekao je jedan evropski izvor.
Zvaničnici u Evropskom savetu, forumu vlada članica i Evropskoj Komisiji insistiraju na tome da imaju volju za pregovore i da su uvereni da će se pronaći fer ponuda za Britanij i EU. Međutim, i u Briselu i u Londonu kaća svest o tome kolko su referendumi nepredvidivi, i kolike su mogućnosti za nerazumevanja do 2017. godine, kada se održavaju i izbori u dve velike sile EU – Francuskoj i Nemačkoj.
Jedan visoki zvaničnik EU ukazao je na opasnost da Kameron u svom borbenom nastupu želi da pokaže da je “dobio jednu veliku bitku“ u Briselu, ali da nije siguran da su Evropljani spremni za to.
Na sličan problmem ukazao je i drugi evropski izvor, navodeći da ukoliko ne želi da sukob zameni konsenzusom moće da se dogodi da ostali lideri blokiraju njegove zahteve, ma koliko želeli da Britanija, druga sekonomija u EU, ostane u Uniji.
“Ukoliko želi da na naslovnicama u novinama piše da je Velika Britanija ponizila Francusku, doživeće neuspeh. Ovo nije ragbi”, ukazao je on.
Kampanja se zahuktava
U Britaniji su već pokrenute dve kampanje za izlazak iz EU. Konzervativci i pripadnici najveće opozicione Laburističke stranke pokrenuli su početkom oktobra kampanju “Glasajte za istupanje“ (Vote Leave).
Populistički desničarski evrofobni Ukip pokrenuo je u septembru kampanju “Napustite EU“ (Leave.EU).
Bivši predsendik Makrs end Spensera (Marks and Spencer) Stjuart Rouz (Stuart Rose), koji je i konzervazivni predstavnik u gornjem domu britanskog parlamenta, predvodi kampanju za ostanak u EU, pod nazivom Jača Britanija u Evropi (Britain Stronger in Europe).
“Smatram da smo u Evropi snažniji, bogatiji i bezbedniji nego što bismo bili sami“, navodi se u Rouzovom govoru za pokretanje kampanje.
On je naveo da tvdnje da je za Veliku Britaniju patriotski put da se povuče i usmeri na sebe sam ukazuju na nerazumevanje toga šta je Velika Britanija kao narod.
“Nikome neću dozvolizi da mi kaže da sam manje Englez zbog toga što verujem u najjaču moguću Veliku Britaniju zarad ekonomije, naše bezbednosti i društva“ rekao je Rouz.
Izvor: EurActiv.com, AFP