Beograd, 22. decembar 2016. – Organizacije za ljudska prava pozvale su 22. decembra poslanike Skupštine Srbije da odbace predlog o imenovanju Danice Marinković za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije.
U saopštenju 15 nevladinih organizacija navodi se da brojni javno dostupni dokazi ukazuju da je za vreme obavljanja sudijske funkcije Danica Marinković postupala politički pristrasno i neprofesionalno, te da je zbog toga nedostojan kandidat za rad u nezavisnom državnom organu, prenosi Beta.
Danica Marinković je tokom rata na Kosovu bila istražni sudija Okružnog suda u Prištini.
Administrativni odbor Skupštine Srbije utvrdio je 21. decembra listu kandidata za izbor člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije i uputio je Skupštini na razmatranje po hitnom postupku. Kandidate su mogle da predlože sve poslaničke grupe, a to pravo su iskoristile samo Srpska napredna stranka koja je predložila Danicu Marinković, i Srpska radikalna stranka, koja je predložila ekonomistu Miodraga Skulića.
Danica Marinković bila je istražni sudija u slučaju Račak na Kosovu i Metohiji, gde su u januaru 1999. pronađena tela 45 Albanaca, za čije ubistvo je misija OEBS-a optužila srpske snage bezbednosti. Događaj u Račku presudno je uticao na donošenje odluke NATO-a o bombardovanju SR Jugoslavije.
Nevladine organizacije su navele da se Danica Marinković pred Haškim tribunalom pojavila kao svedok odbrane u sva tri predmeta koja su vođena po optužnicama za zločine počinjene protiv kosovskih Albanaca 1999. godine (Milošević, Milutinović i drugi i Đorđević).
"U iskazima je nastojala da negira ne samo odgovornost optuženih, već je nastojala da minimizuje patnje albanskih civila na Kosovu i opravda nečinjenje istražnih pravosudnih organa u kojima je bila na dužnosti. Osim toga, tokom haških procesa moglo se čuti da je tokom sukoba na Kosovu funkciju istražnog sudije obavljala nečasno, a u presudama su njeni navodi ocenjeni kao nepouzdani i neistiniti", piše u saopštenju.
Kako se dodaje, u Srbiji nakon 2000. godine nije sprovedena lustracija, odnosno proces kojim bi se sprečilo da državne funkcije zauzimaju osobe odgovorne za kršenja ljudskih prava u prošlosti, kao jedan od najvažnijih preduslova za uspostavljanje vladavine prava i izgradnju demokratskog društva. Zakon o odgovornosti za kršenja ljudskih prava (tzv. Zakon o lustraciji) bio je na snazi punih 10 godina, a nikad nije primenjen.
Organizacije za ljudska prava apelovale su na nadležne državne institucije da na javne funkcije ne postavljaju osobe koje su u vršenju službene dužnosti doprinele sistemskom kršenju ljudskih prava.
Apel poslanicima potpisali su Autonomni ženski centar, Centar za praktičnu politiku, Centar za unapređivanje pravnih studija, Centar za zaštitu ljudskih prava i toleranciju – Polimlje, Fond za humanitarno pravo, Građanska akcija Pančevo, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za ljudska prava, Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Odbor za ljudska prava Leskovac, Peščanik, Praxis i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda.