Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni prošlošću

Beograd, 07. februar 2017. – Odnosi Srbije i Hrvatske već neko vreme ne napreduju, često upadaju u krizu, čemu doprinosi i oštra retorika političara, posebno u vreme izbora, rečeno je  na skupu u Beogradu o odnosima dve zemlje.

Stručnjaci ne očekuju napredak u odnosima sve dok se dve zemlje ne okrenu budućnosti i ostave prošlost za sobom, prenosi Euractiv..

Blokada kojoj Hrvatska pribegava u pregovorima o članstvu sa Srbijom da bi rešila bilateralna pitanja jeste njeno pravo, ali nije dobro rešenje, ocenili su učesnici skupa.

Predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović je rekla da je pristup Hrvatske da bilateralna pitanja rešava u procesu pregovora o članstvu nije prepoznato kao pozitivan proces u Briselu i drugim članicama.

Ona je ocenila i da EU treba da stvori institucionalni okvir koji će onemogućiti da se njeni mehanizmi koriste za blokiranje.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović rekao je da je Hrvatskoj u interesu da se proširenje EU kao legitiman mehanizam pritiska na zemlje kandidate nastavi.

"Hrvatskoj je u interesu proširenje EU jer je proširenje postalo instrument pritiskanja zemalja kandidata što je jednim delom bilo i dok je Hrvatska ulazila u EU i u tom smislu je vrlo efikasno kao sredstvo spoljne politike svih zemalja članica", rekao je on.

Aleksandra Joksimovć je rekla da se ne slaže sa konstatacijom da odnosi dve zemlje nikada nisu bili gori, već da postoji problem nedostaka komunikacije na šta su uticali i izbori u obe zemlje.

"U ovom trenutku od formiranja nove vlade mi nemamo još uvek tu vrstu komunikacije otvorene na najivšem nivou", rekla je ona.

Jović je rekao da Hrvatska tu ne radi ništa sto je protivno pravilima EU i dodao da Srbija sve dok želi da uđe u EU uvek može očekivati određene bilateralne uslove bilo od Hrvatske ili neke druge članice EU. Istakao je da su metode pritiskanja legitimno sredstvo političke akcije.

On je rekao da je Hrvatskoj bilo u interesu da se proces proširenja nastavi ali da nije siguran da bi joj bilo u interesu da "Srbija uđe u EU sutra".

Jović je rekao da se već duže vreme u odnosima Srbije i Hrvatske "ne dešava ništa suviše ozbiljno", odnosno da postoje "neki bolji i lošiji momenti" i da  dugoročno gledano očekuje da će se nastaviti status kvo jer ti odnosi izlaze iz bilateralnog okvira".

On je rekao i da pitanje daljeg proširenja ne zavisi od Hrvatske ili neke druge članice EU. "Kao što vidimo EU je na samitu u Valeti imala dosta ozbiljnih pitanja sopstvenog identiteta i očekujem da će se možda na sledećem samitu u Rimu krajem marta ove godine otvoriti neka od tih pitanja", rekao je on u pauzi skupa koji je organizovao Centar za spoljnu politiku.

Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Klasić ocenio je da su odnosi Srba i Hrvata mnogo bolji od odnosa predstavnika srpskih i hrvatskih vlasti i da je u interesu Hrvatske da za suseda ima razvijenu i stabilnu Srbiju.

On je rekao da borba protiv nacionalizma i u Srbiji i Hrvatskoj mora biti prioritet, kao i i okretanje budućnosti, i dodao da je bitno razumevanje da u regionu nema jednog faktora stabilnosti.

Klasić je rekao da još u školi treba razvijati sagledavanje prošlosti i sadašnjosti iz različitih perspektiva i empatiju, a ne negovati samo kult žrtve dok se drugima zameraju zločini koje se sa svoje strane ne prihvataju.

On je dodao da bez stabilne, demokratski uređene, mirne i bogate Srbije nema ni takve Hrvatske i da smatra da Srbija treba što pre da uđe u EU."Ali da u Hrvatskoj postoje oni koji to govore a imaju figu u džep, u to sam siguran", rekao je Klasić.

Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Ivo Visković izjavio je da prošlost ima značajnog udela u odnosima Srbije i Hrvatske, a da su razlike u tumačenju prošlosti velike.

"U savremenim odnosima ne možemo naći rešenje za prevazilaženje problema ako se budemo odnosili prvenstveno prema prošlosti. Ne možemo se složiti u tumačenju prošlosti, ali se možemo složiti ako budemo gledali prema budućnosti", rekao je Visković na skupu koji su organizovali Centar za spoljnu politiku i Fondacija Hans Zajdel Štiftung.

Iako ne veruje da će se odnosi Srbije i Hrvatske uskoro znatno popraviti, Visković smatra da treba krenuti "politkom malih koraka", a da krupna pitanja terba ostaviti za kasnije.

Visković smatra da se dugo vodi politika odlaganja rešavanja otvorenih pitanja iz ratova 1990-ih godina i ne misli da će se ta pitanja uskoro rešiti, jer nema dovoljno ljudi u vrhu političkih i društvenih elita koji su voljni da na tome aktivno rade.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je napravila veliku grešku uvlačenjem bilateralnih pitanja u proces evropskih integracija, jer će to "stvoriti dublje nepoverenje o pokušajima Hrvatske da, bilo sama ili kao nečiji eksponent, onemogući ulazak Srbije u EU".

Profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu Dubravka Stojanović izjavila je da su sva današnja pogoršanja odnosa Srbije i Hrvatske izbijala oko tumačenja događaja iz bliže ili dalje prošlosti.

"Svako obeležavanje 'Oluje', Blajburga, godišnjice Vukovara, pokušaji rehabilitacije Draže Mihajlovića i Milana Nedića pokretala je pitanje međusobnih odnosa", rekla je Stojanović.

Iako ima pozitivnih promena kada su u pitanju udžbenici istorije, Stojanovic je ocenila da u njima ni danas nema nikakve distance, novog razumevanja uzroka i povoda rata ni sopstvene uloge i odgovornosti, i "ako bi se držali udžbenika Srbi i Hrvati bi sutra mogli da nastave taj rat".

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…