Sarajevo, 15. januara 2017. – Više od 70 novinara, pojedinaca iz medija, civilnog društva, nezavisnih vladinih institucija, akademske zajednice i donatorskih organizacija u regiji i šire, potpisali su manifest koji sadrži zahteve usvojene na finalnoj konferenciji Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Evropi.
Medijska kriza, koja je jako pogodila države jugoistočne Evrope, u svojoj je osnovi kriza novinarstva i kriza demokratije.
Mala medijska tržišta prožeta klijentelističkim vezama, gde su državna sredstva posredno ili neposredno najveći izvor prihoda većine medija, posle dve decenije netransparentne i politički vođene privatizacije, dovela su do devastacije prostora javne komunikacije takvih razmera da treba razmišljati o korenitim medijskim reformama, prenosi portal media.ba.
Ako mediji ne obavljaju svoju ulogu čuvara javnog interesa u procesu javne komunikacije, ako ne kontrolišu one koji imaju moć, onda ni demokratija nije vladavina u interesu svih, već samo onih koji to sebi mogu priuštiti. Koruptivni mediji su smrt demokratije. Novinarstvo koje nije u službi javnog interesa je najubitačniji oblik privatizacije slobode izražavanja.
Korenite reforme zahtevaju aktivnu ulogu države, koja je dužna osigurati komunikacijska prava ljudi. Njen je osnovni zadatak osigurati uvjete koji omogućavaju demokratske medijske operacije – vladavinu zakona, transparentnost medijskog vlasništva i fnansiranja, kao i poštovanje slobode izražavanja kao fundamentalnog ljudskog prava.
Prisvajanje državnog sistema koje vrše partikularne interesne grupe, sistematsko potčinjavanje javnog interesa privatnim interesima i nepoštivanje vladavine zakona i temeljnih ljudskih prava uništavaju demokratiju. Mediji koji služe javnom interesu presudno ovise o vlastima, koje su u službi javnom interesu.
Manifest usvojen na finalnoj konferenciji Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Evropi 2016. godine zahteva usvajanje korenitih reformi medijske politike, uspostavljanje sistema javne finansijske podrške medijima i novinarskoj produkciji, odgovornost političara koji ograničavaju slobodu i integritet javnih i drugih medija, beskompromisnu transparentnost medijskog vlasništva, odgovarajuće mehanizme za efikasno nadgledanje sprovođenja medijskih politika, jasne kriterijume za dodelu javnih sredstava medijima, definisanje uslova za plasiranje oglašavanja organa vlasti u pojedinačnim medijima, zaštitu javnih medija, sveobuhvatnu debatu o novinarstvu, zakonske mehanizme za zaštitu i jačanje uredničke autonomije, sistematično finansiranje kvalitetnog novinarstva, podršku lokalnim neprofitnim medijima, kao i0 podršku programima medijske pismenosti i aktivnog uključivanja građana i građanki u oblikovanje medijske politike.
"Promene koje ovde tražimo su sistemske i strukturalne prirode. Sistemske bi promene trebale biti zasnovane na vladavini zakona i radikalnoj reformi medijskih politika kako bi se pažnja najpre usmerila na javni interes. Zahtevajući reforme, nastojimo štititi novinarstvo kao profesiju čija je jedina svrha služiti javnosti. Reč je o dugotrajnom procesu i reforme treba započeti bez odlaganja", kaže se u tekstu Manifesta, koji potpisuje više od 70 novinara, pojedinaca iz medija, civilnog društva, nezavisnih vladinih institucija, akademske zajednice i donatorskih organizacija u regionu i šire.