Novi pokušaj oživljanja dijaloga NATO-Rusija

NATO i Rusija pokušaće još jednom da obnove dijalog 13. jula u Briselu, četiri dana posle samita Alijanse u Varšavi, izjavio je 6. jula generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. Glavna tema samita NATO biće jačanje vojnog prisustva Alijanse u istočnoj Evropi, što je vrlo osetljivo pitanje za Moskvu.

Nemačka kancelarka je rekla 7. jula da je to neophodno jer je Alijansa izgubila poverenje u Rusiju zbog ponašanja u ukrajinskoj krizi, ali je, kao i generalni sekretar NATO, istakla potrebu dijaloga sa Moskvom bez koje, kako je dodala, nema trajne bezbednosti u Evropi.
 
Sastanak Rusija-NATO na ambasadorskom nivou održaće se 13. jula u sedištu NATO-a u Briselu, "vrlo brzo posle samita u Varšavi", rekao je Stoltenberg. "Savet NATO-Rusija može da odigra važnu ulogu kao forum za dijalog i razmenu informacija da bi se smanjile tenzije i povećala predvidljivost", rekao je on.
 
Moskva i Alijansa prekinule su saradnju nakon izbijanja ukrajinske krize. Savet NATO-Rusija, u okviru koga se vodi dijalog, sastao se od juna 2014. samo jednom u aprilu ove godine u Briselu.
 
NATO je u znak protesta zbog pripajanja Krima Rusiji i delovanja proruskih separatista na istoku Ukrajine na proleće 2014. suspendovao konkretnu saradnju sa Moskvom koju je optužio da šalje pobunjenicima pomoć u oružju i ljudstvu.
 
I pored uveravanja da su kanali za politički dijalog otvoreni, kontakti su se od tada sveli na par susreta posle kojih bi Stoltenberg i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov dali jetke izjave.
 
Ambasadori 28 članica NATO i njihov ruski kolega Aleksandar Gruško sastali su se ipak 20. aprila u Briselu i tako obnovili dijalog prvi put posle 20 meseci.  Stoltenberg je tada pozdravio "iskrene razgovore" iako je prizano da nisu rešena "duboka neslaganja" između Moskve i NATO.
 
"Usredsredićemo se na krizu u i oko Ukrajine i na potrebu da se primeni sporazum iz Minska", rekao je on.
 
Dodao je da će biti razmotrene i "vojne aktivnosti" članica NATO i Rusije, a težište će biti na "transparentnosti i smanjenju rizika".
 
U protekle dve godine zabeleženo je više incidenata na vojnom planu. U novembru 2015. turska vojska je oborila ruski avion koji je iz Sirije navodno ušao na teritoriju Turske, što je izazvalo diplomatsku krizmu između Ankare i Moskve.
 
Lovački avioni NATO, takođe, redovno presreću ruske avione u blizini vazdušnog prostra baltičkih zemalja a u aprilu su ruski avioni, prema tvrdnjama Vašingtona, iz velike blizine nadletali brod i izviđački avion američke vojske u Baltičkom moru.
 
Na sastanku predstavnika NATO i Rusije biće reči i o bezbednosnoj situaciji u Avganistanu.
 
Kremlj je 6. jula saopštio da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Barak Obama, izrazili spremnost u telefonskom razgovoru da "intenziviraju vojnu koordinaciju" između dve zemlje u Siriji.
 
Putin je pozvao američkog kolegu da SAD utiču na "umerene" pobunjenike da se povuku sa područja u rukama sirijskog ogranka Al Kaide, Fronta Al Nusra, i drugih ekstremista koji nisu obuhvaćeni sporazumom o prekidu vatre u Siriji. Predsednici su istakli značaj nastavka mirovnih pregovora po okriljem UN, koji do sada nisu pokazali suštinski napredak.
 
Putin i Obama razgovarali su i o situaciji na istoku Ukrajine i oblasti Nagorno-Karabaha.
 
Jačanje vojnog prisustva NATO na istoku Evrope
 
Pre sastanak Saveta Rusija-NATO u Varšavi će se 8. jula održati sastanak šefova država i vlada zemalja Alijanske a glavna tema biće jačanje vojnog prisustva Alijanse u istočnoj Evropi, na šta Rusija ne gleda blakonaklono. Dogovor NATO i Rusije iz 1997. godine previđao je da Alijansa na teritorijama novih članica neće razmeštati osetnije snage niti graditi vojne baze, što ovaj samit treba da promeni.
 
Nemačka kancelarka Angela Merkel je rekla 7. jula da je jačanje prisustva NATO na istoku Evrope opravdano ponašanjem Rusije prema Ukrajini zbog koga je Alijansa izgubila poverenje u Moskvu.
 
"Ponašanje Rusije u ukrajinskoj krizi je duboko uznemirilo naše saveznike na istoku, kada se pravo i nepovredivost granica dovode u pitanje rečima i delima, gubi se poverenje", rekla je ona u donjem domu nemačkog parlamenta.
 
Ona je dodala da se samit u Varšavi održava u trenutku kada se bezbednosna situacija unutar i oko Evrope značajno menja.
 
NATO prvi put od pada Sovjetskog Saveza u toj meri jača prisustvo u istočnoj Evropi a Nemačka je pozvana da u tome ima važnu ulogu. Nemačka će učestvovati u formiranju četiri bataljona koji će od 2017. biti razmešteni u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj u okviru sistema rotacije.
 
Istovremeno, nemačka kancelarka je, kako bi umirila Moskvu, rekla da su te mere isključivo preduzimaju u cilju odvraćanja i odbrane i dodala da NATO želi da obnovi dijalog a Rusijom. "Evropa ne može biti trajno bezbedna bez Rusije već samo s njom", rekla je ona u Bundestagu.
 
"Odvraćanje i dijalog, otvoreno angažovanje u zank solidaronosti sa našim partnerima u Alijansi i pružena ruka dijalogu. To nisu kontradiktorne stvari, već su nedeljive", istakla je Merkelova.
 
Predsednik Poljske: Samit NATO prekretnica prema Rusiji
 
Predsednik Poljske Andžej Duda je ocenio da će dvodnevni samit NATO u Varšavi koji počinje 7. jula, biti prekretnica jer će odlukom o razmeštanj četiri bataljona u Poljskoj i baltičkim zemljama reći "jasno Ne! imperijalističkoj politici Rusije".
 
"Rusija je sila koja ima imperijalističke ambicije i nažalost ostvaruje ih kršeći principe. NATO i međunarodna zajednica moraju po mom mišljenju da kažu oštro NE i da ojačaju arhitekturu bezbednosti. Zbog tog ojačanja će se pojaviti vojske NATO u baltičkim zemljama i u Poljskoj", kazao je Duda poljskoj novinskoj agenciji PAP.
 
NATO, po oceni poljskog predsednika, treba da razgovara s Rusijom, ali tek kada ojača svoje istočno krilo. "Ako dijalog s Rusijom treba da bude partnerski, a ja ne mogu da zamisli drugačiji dijalog, ne sme se dopustiti situacija da se nama ili drugim saveznicima u NATO Rusija obraća s pozicije sile", kazao je Duda.
 
Poljski predsednik je upozorio da na dijalog NATO s Rusijom nakon samita u Varšavi utiču svakako i zbivanja u Ukrajini i stepen primene Sporazuma iz Minska o rešenju krize u toj zemlji.
 
"Ukoliko Rusija ne bi htela da pristane da se vrati stabilnost u Ukrajinu, razgovor s njom biće veoma težak. Teško je zamisliti da bi mogao da se digne dijalog na viši nivo (sa nivoa ambasadora) jer bi to značilo da smo se pomirili sa onim što je Rusija učinila, a to ne smemo", kazao je Duda.
 
U Varšavi je zbog samita NATO koji se održava 8. i 9. juča, već podignut stepen obezbeđenja i Varšavljane čekaju zatvorene ulice u centru, biciklističke staze, puste plaže na Visli, zabrana privatnih letova i puštanja dronova 100 kilometara oko Varšave, a 8. jula, kada na samit stiže američki predsednik Barak Obama, biće zavareni poklopci kanalizacije, a snajperisti raspoređeni na krovovima.
 
Gradske vlasti apelovale su na Varšavljane da, ako mogu odu na ta dva dana iz grada, a u svakom slučaju da izbegavaju centar i okolinu hotela gde će biti smešteni šefovi država i vlada. Trba da izbegavaju i Narodni stadion gde se održava samit, a koji je "Nulta zona", okružena privremenom ogradom visokom 2,5 metra, između ostalog da se spreči da eventualno priđu demonstranti.

Izvor: Beta

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…