Novi limiti EU za zagađenje pretnja elektranama na ugalj

dimnjak

Brisel, 08. maj 2017. – Stroži limiti Evropske unije za zagađivače mogu da vode skupoj modernizaciji ili zatvaranju trećine velikih evropskih postrojenja na ugalj, navodi se u novom izveštaju.

Ocenjuje se da je, s obzirom da evropske termoelektrane već imaju problema sa profitabilnošću, za neke od najvećih zagađivača isplativije da budu zatvoreni nego da se ulaže u njihovu modernizaciju, prenosi Euractiv.

Članice EU odobrile su krajem aprila stroža ograničenja za zagađivače poput oksida sumpora (SOx)  i azotnih oksida (NOx) iz velikih termo-postrojenja u Evropi. Ti oksidi prouzrokuju zagađenje vazduha i respiratorne bolesti.

Kako bi radile u skladu sa novim pravilima, termo-postrojenja do 2021. treba ili da investiraju u novu tehnologiju u termoelektranama ili da ograniče radno vreme na ispod 1.500 sati godišnje ili da zatvore kapacitete, saopštio je 8. maja Institut za ekonomiju energetike i finansijske analize (IEEFA).

"Troškovi prilagođavanja za mnoga od tih postrojenja biće previsoki, s obzirom na perspektive tržišta i druge faktore", istakao je konsultant IEEFA i koautor izveštaja Džerard Vin (Gerard Wynn).

Evropske termoelektrane već imaju problem da ostanu profitabilne zbog niskih velikoprodajnih cena energije, slabe tražnje i jačanja sektora obnovljive energije.

U 2016. u Evropi su zatvoreni kapaciteti za proizvođu rekordnih 10 gigavata (GW) energije i više evropskih vlada obećalo je da će u narednoj deceniji postepeno zatvoriti postrojenja na ugalj.

EU, kako bi ispunila ciljeve oko štetne emisije iz Pariskog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena, do 2020. treba da zatvori četvrtinu kapaciteta na ugalj a do 2030. sve, procenio je tink-tenk Klimatske analize.

Organizacija za ekonomska istraživanje u energetici i oblasti prirodne sredne IEEFA analizirala je oko 600 postrojenja u Evropi koja koriste ugalj, lignit i biomasu. Utvrdila je da je njih 108, koje daju 56 GW energije i trećinu proizvodnje iz uglja u EU, odgovorno za najveći deo emisije SOx i NOx koja je za najmanje 40% iznad limita EU.

Više od polovine tih postrojenja je pod upravom poljskih energetskih kompanija PGE i Tauron, italijanskog Enela, španske Endese, francuske EDF, češkog Čeza, britanskog Draksa (Drax) i grčkog PPC.

Te operatore bi korišćenje tehnologije za smanjenje emisije NOx u proizvodnji koštalo 2-4 evra po megavat satu dok bi tehnologija za sniženje emisije SOx dodala na troškove još 6-7 evra po MWh.

Kada postrojenje premašuje limite i za NOx i za SOx, troškovi proizvodnje bi mu bili uvećani za 8-11 evra po MWh.

"Ti troškovi idu od 5 do 30% očekivane evropske velikoprodajne cene u 2021. godini (40 evra), što je zaista veliko opterećenje", navodi se u izveštaju.

"Zaključili smo da su posebno u slučaju starih postrojenja ti troškovi previsoki i da bi bilo mnogo racionalnije zatvoriti ih", dodaje se u izveštaju.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…