Beograd, 11. septembar 2016. – Mirovna mreža mladih žena pokrenula je kampanju na društvenim mrežama pod sloganom „#talasaj“ sa namerom da i na taj način podstakne veću participaciju žena u društvenim aktivnostima i upozna širu javnost sa problemima sa kojima se mlade žene svakodnevno susreću.
Mirovna mreža mladih žena osnovana je sa ciljem da doprinese izgradnji održivog mira, promoviše rodnu ravnopravnost, poboljša sigurnost i ekonomsku, socijalnu i političku participaciju žena. Ovo je zaključak završne konferencije alumni grupe Mirovne akademije mladih žena, koja je održana u Beogradu.
Na konferenciji su govorile alumnistkinje i članice Mirovne mreže: Ivana Markulić, Marija Stanković, Natalija Pljaskić, Jelena Ružić i Lidija Radulović, koje su ovom prilikom predstavile Nacionalnu povelju i Mirovnu mrežu. Moderatorka diskusije bila je Sara Šaljić, koordinatorka i trenerica švedske fondacije Kvinna till Kvinna, pod čijim se pokroviteljstvom Akademija i održala.
Ivana Markulić je govorila o procesu osnivanja Mirovne mreže mladih žena, kao i inicijativi iz koje je potekla. "Osnovane smo sa misijom da doprinosimo pomirenju i izgradnji mira u regionu kroz borbu protiv nacionalizma, razbijanje predrasuda, suočavanje sa prošlošću i osnaživanje žena“ navela je članica Mreže. Ivana je napomenula da je jedan od njihovih glavnih ciljeva i borba za bolji položaj mladih žena u čitavom društvu u svim oblastima. „Posebnu pažnju želimo da posvetimo poboljšanju odnosa Srbija – Kosovo“ rekla je ona.
Marija Stanković je govorila o važnosti podrške koja je upućena mladim feministkinjama od strane Kvinna till Kvinna fondacije za nastavak i razvoj ženskog pokreta u Srbiji. Ona je prisutne upoznala sa procesom nastanka Internacionalne i Nacionalne ženske omladinske mirovne povelje. Jedna o tema kojoj su članice Mirovne mreže posvetile pažnju je i zdravlje mladih žena. Marija je istakla da „ne postoji strategija za zaštitu zdravlja mladih žena i da zbog nemogućnosti obavljanja preventivnih pregleda, zdravlje mladih žena u Srbiji, ugroženo“.
Govoreći o nasilju nad ženama, Natalija Pljaskic se osvrnula na postojeće zakonske regulative i među-sektorsku saradnju na lokalnom nivou. „Veoma je bitna saradnja relevantnih institucija i ženskih organizacija, kao i stvaranje jedinstvenog registra, kako bi se smanjilo i sprečilo nasilje nad ženama“. U Srbiji je poslednjih godina zabeležen porast porodičnog nasilja i još uvek ne postoji jasna strategija koja bi se ozbiljno pozabavila ovom temom. „Mora postojati institucionalna podrška za mlade žene, koje su žrtve nasilja u vezama a koje zbog predrasuda i negativnih reakcija društva neretko ne prijavljuju nasilje“ istakla je Natalija.
Ekonomsko osnaživanje žena jedna je od tema kojoj se u okviru Nacionalne povelje posvetila posebna pažnja.
„Neophodno je unutar Lokalnih akcionih planova staviti akcenat na mlade žene i na njihove potrebe“ poručila je Jelena Ruzic i dodala „posebnu pažnju trebalo bi obratiti na grupe mladih žena koje su izložene riziku od siromaštva i one kojima Zakon o radu ne obezbeđuje dovoljnu socijalnu zaštitu“. Poljoprivrednice, mlade žene angažovane ugovorom o radu, ugovorom o privremeno povremenim poslovima su kategorije žena koje su najviše pogođene. „Neophodno je sprovesti veći monitoring rada tela za rodnu ravnopravnost unutar jedinica lokalnih samouprava, kako bi se položaj žena poboljšao, jer mnogi postoje samo formalno zbog zakonske norme“ naglasila je Jelena.
Lidija Radulović je govorila o položaju žena u politici i napomenula da se „broj žena u skupštinama nakon izbora smanjuje, iako su Zakonom o ravnopravnosti polova propisane odredbe za ravnomernu zastupljenost i jednake mogućnosti pristupa pozicijama odlučivanja“. Izbornim zakonima uvedene su kvote kao privremene posebne mere za napredovanje manje zastupljenog pola, ali „nije predviđena obaveza da u slučaju promene nositeljke mandata na to mesto dolazi sledeća žena koja je bila na izbornoj listi“ dodala je ona. Položaj žena u politici nije na zavidnom nivou, dok zastupljenost mladih žena nije ni uzeta u obzir, a glavni problem jeste što se ovim pitanjem niko ne bavi. „Glas mladih žena je od velikog je značaja za izgradnju održivog mira. Potrebno je izgraditi mehanizme kojima bi se mlade žene ohrabrile i motivisale da se uključe u javne i političke tokove“ zaključila je Lidija.