Berlin, 18. novembar 2018. – Region koji čine bivša Jugoslavija i Albanija odavno je "progutala" EU.
Ipak, osuđen je na trajnu marginalizaciju ukoliko EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne obezbedi drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima.
Autor: Dušan Reljić, šef briselske kancelarije Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Berlinu.
Samo u Nemačku se od 2015. legalno uselilo više od 70.000 građana tzv. Zapadnog Balkana koji su napustili svoje domove. Migranti iz regiona stigli su i do drugih članica EU, uglavnom u centalnim delovima kontinenta.
Taj egzodus je u velikoj meri doprineo snažnoj depopulaciji koja je u toku u regionu. Do 2050. godine Srbija i Hrvatska, prema prognozama UN, imaće za 15% manje stanovnika nego danas a i ostali u regionu će iskusiti znatan pad.
Oko četvrtina stanovnika je napustila taj deo Jugoistočne Evrope u posledenje tri decenije. Razlozi za to su odsustvo povećanja prihoda osiromašene srednje klase, rast nejednakosti i koncentracija političke i ekonomske moći u rukama manjine privilegovanih.
Većina zasposlenih u regionu mesečno zarađuje 300 evra. Nacionalistički populizam ponovo jača i recikliran je da sakrije propuste vlada i očigledan deficit demokratije. U takvim uslovima, zašto bi neko sa obrazovanjem i veštinama prihvatio da zarađuje 10-15 puta manje nego u Austriji ili Nemačkoj i da bude politički skrajnut kod kuće?
U budućnosti će manje poreskih obveznika u regionu morati da nosi teret značajnog spoljnog duga koji su vlade napravile posle ratova na prostoru bivše Jugoslavije i u početnoj fazi tranzicije. Spoljni dug šest ekonomija Zapadnog Balkana, prema podacima Svetske banke, dostigao je u 2018. godini 81,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Trenutno, nakon mnogo slabih godina, rast BDP u regionu je ubrzao na 4,3%. Međutim, čak i ako stopa rasta bude 6%, regionu će biti potrebno tridesetak godina da stigne do proseka EU.
Kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno upozorio, region, kada je reč o privlačenju stranih investitora, i dalje mnogo zavisi od finansijskih podsticaja i malih zarada. Ipak, domaća proizvodnja sa dodatom vrednošću nije mnogo porasla tokom vremena što ukazuje na suštinsku ulogu filijala stranih preudzeća i koncentraciju u radno intenzivnim fazama proizvodnje.
Pogled na mapu kontinenta otkriva region okružen zemljama EU sa populacijom koja predstavlja 3,5% populacije EU. Gledano prema trgovini, investicijama, dominaciji banaka iz EU na tržištu regiona i kretanju ljudskog kapitala kroz migracije, region bivše Jugoslavije i Albaniju odavno je "progutala" EU.
Ipak, region je osuđen na trajnu marginalizaciju, osim ako EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne obezbedi drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima za razvoj infrastrukture, reindustrijalizaciju i unapređenje javnog dobra, poput obrazovanje ili zdravstva.
Sve drugo, posebno neprestane pohvale i priče o "evropskoj perspektivi" u Briselu i članicama EU, što će se otvoriti jednom kada reforme budu sprovedene, izgleda kao "smešno odugovlačenje", prenosi Euractiv.