Jugoistočnoj Evropi potreban jeftin kapital da podstakne rast

Dušan Reljić

Berlin, 18. novembar 2018. – Region koji čine bivša Jugoslavija i Albanija odavno je "progutala" EU.

Ipak, osuđen je na trajnu marginalizaciju ukoliko EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne obezbedi drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima.

Autor: Dušan Reljić, šef briselske kancelarije Nemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbednost (SWP) u Berlinu.

Samo u Nemačku se od 2015. legalno uselilo više od 70.000 građana tzv. Zapadnog Balkana koji su napustili svoje domove. Migranti iz regiona stigli su i do drugih članica EU, uglavnom u centalnim delovima kontinenta.

Taj egzodus je u velikoj meri doprineo snažnoj depopulaciji koja je u toku u regionu. Do 2050. godine Srbija i Hrvatska, prema prognozama UN, imaće za 15% manje stanovnika nego danas a i ostali u regionu će iskusiti znatan pad.

Oko četvrtina stanovnika je napustila taj deo Jugoistočne Evrope u posledenje tri decenije. Razlozi za to su odsustvo povećanja prihoda osiromašene srednje klase, rast nejednakosti i koncentracija političke i ekonomske moći u rukama manjine privilegovanih.

Većina zasposlenih u regionu mesečno zarađuje 300 evra. Nacionalistički populizam ponovo jača i recikliran je da sakrije propuste vlada i očigledan deficit demokratije. U takvim uslovima, zašto bi neko sa obrazovanjem i veštinama prihvatio da zarađuje 10-15 puta manje nego u Austriji ili Nemačkoj i da bude politički skrajnut kod kuće?

U budućnosti će manje poreskih obveznika u regionu morati da nosi teret značajnog spoljnog duga koji su vlade napravile posle ratova na prostoru bivše Jugoslavije i u početnoj fazi tranzicije. Spoljni dug šest ekonomija Zapadnog Balkana, prema podacima Svetske banke, dostigao je u 2018. godini 81,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Trenutno, nakon mnogo slabih godina, rast BDP u regionu je ubrzao na 4,3%. Međutim, čak i ako stopa rasta bude 6%, regionu će biti potrebno tridesetak godina da stigne do proseka EU.

Kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno upozorio, region, kada je reč o privlačenju stranih investitora, i dalje mnogo zavisi od finansijskih podsticaja i malih zarada. Ipak, domaća proizvodnja sa dodatom vrednošću nije mnogo porasla tokom vremena što ukazuje na suštinsku ulogu filijala stranih preudzeća i koncentraciju u radno intenzivnim fazama proizvodnje.

Pogled na mapu kontinenta otkriva region okružen zemljama EU sa populacijom koja predstavlja 3,5% populacije EU. Gledano prema trgovini, investicijama, dominaciji banaka iz EU na tržištu regiona i kretanju ljudskog kapitala kroz migracije, region bivše Jugoslavije i Albaniju odavno je "progutala" EU.

Ipak, region je osuđen na trajnu marginalizaciju, osim ako EU ne otvori svoje strukturne i kohezione fondove ili ne obezbedi drugi izvor kapitala pod veoma povoljnim uslovima za razvoj infrastrukture, reindustrijalizaciju i unapređenje javnog dobra, poput obrazovanje ili zdravstva.

Sve drugo, posebno neprestane pohvale i priče o "evropskoj perspektivi" u Briselu i članicama EU, što će se otvoriti jednom kada reforme budu sprovedene, izgleda kao "smešno odugovlačenje", prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…