Indeks demokratije: Samo osam procenata svetske populacije živi u nekoj vrsti demokratije

Foto: pixabay.com

London – Srbija je ostala među zemljama sa manjkavom demokratijom a najmanje poena dobila je za kriterijum političke kulture, pokazao je novi indeks demokratije britanskog časopisa Ekonomist.

Gotovo polovina svetske populacije živi u nekoj vrsti demokratije ali samo nepunih osam procenata u punoj demokratiji, dok više od trećine živi pod autoritatornom vladavinom, ukazuje se u izveštaju Ekonomist intelidžens junita (EIU), dela Grupe Ekonomist koji se bavi istraživanjima i analizama.

Izveštaj za 2023. „Doba sukoba“ obuhvatio je 167 zemalja i teritorija koje su svrstane u potpune demokratije, manjkave demokratije, hibridne režime ili autoritarne režime.

Zemlje su ocenjivane po pet kriterijuma: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlasti, politička participacija, politička kultura i građanske slobode.

Srbija je 64. po indeksu demokratije za 2023. sa 6,33 poena pri čemu je za izborni proces i pluralizam dobila 7,83 od maksimalnih deset, za građanske slobode 7,35 , za funkcionisanje vlasti 6,07 , političku participaciju 6,67 a za političku kulturu samo 3,75 poena.

Godinu dana ranije Srbija je imala istu ocenu, ali je bila na 68. mestu, a u poslednjih 15 godina Srbija je najviše poena imala 2014. i 2015. – 6,71.

Od zemalja iz okruženja, Crna Gora je 52. na globlanoj listi, Hrvatska 58, Albanija 66, Severna Makedonija 72, Bosna i Hercegovina 94.

U izveštaju se navodi da je u 2023. broj zemalja klasifikovanih kao demokratije povećan za dve, na 74 , ali je globalni indeks pao na 5,23 sa 5,29 u 2022, što znači da je nastavljen trend regresije i stagnacije iz poslednjih godina.

Broj potpunih demokratija sa indeksom većim od osam ostao je isti kao godinu dana ranije – 24, dok je onih sa manjkavom demokratijom bilo 50 ili dve više nego 2022.

Od preostalih 95 zemalja, 34 su hibridni režimi a 59 je klasifikovano kao autoritarni.

Na vrhu liste po indeksu demokratije za 2023. je Norveška (sa ocenom 9,81) a slede Novi Zeland, Island, Švedska, Finska i Danska.

Na začelju su Centralnoafrička Republika, Severna Koreja i Mjanmar i poslednji Avganistan sa samo 0,26 poena.

Gledano po regionima, najviše potpunih demokratija je u Zapadnoj Evropi, 15 od ukupno 24. Takođe je osam zemalja Zapadne Evrope među deset najbolje plasiranih na indeksu demokratije.

U regionu Evropa i Centralna Azija, gde je i Srbija, nema punih demokratija ali je nekoliko od 16 zemalja među manjkavim, uključujući četiri kandidata za EU sa Zapadnog Balkana, preneo je DES.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…