Beograd, 30. jun 2020. – Mediji su tokom kampanje za parlamentarne izbore bili plitki, nisu postavljali ključna pitanja i dozvolili su da zapravo imamo predsedničke izbore, izjavio je FoNetu glavni istraživač Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović.
BIRODI je nedavno predstavio rezultate dva monitoringa o programu televizija s nacionalnom pokrivenošću i kablovske TV N1.
On je rekao da smo videli „čoveka koji neće biti deo parlamenta“ i koga bi trebalo da kontrolišu ljudi u parlamentu, „koje je on selektirao„.
Zbog toga će parlament imati „ozbiljan problem sa integritetom„, upozorio je Gavrilović u serijalu Presstup, jer su poslanici Srpske napredne stranke „u sukobu interesa, odnosno u zavisnom odnosu“ prema Aleksandru Vučiću.
Izveštavanje tokom pandemije kovid-19 Gavrilović je ocenio kao neutralno, uz konstataciju da su mediji „gledali da prenose informacije„, uz vrlo malo analize, istraživanja i „pozivanja na odgovornost„.
To je bio, primetio je, „najbanalniji, osnovni“ način informisanja, a mediji su „pokušavali da zadovolje elematarne potrebe građana“, da ih obaveste o virusu, o tome gde mogu da se leče i koliko ima bolesnih, i da izveste o tome šta država radi na polju zdravstva i ekonomije.
Ispitivanja BIRODI pokazala su, napomenuo je, da su građani bili zadovoljni informisanjem „u domenu osnovnih informacija„.
U takvoj situaciji se javlja, predočio je, „podzemno javno mnjenje“ sa poluinformacijama koje je teško proveriti.
„Pokazalo se koliko je važno da, pored zdravstvenog sistema, imate i dobar medijski sistem koji je jednako bitna terapija za društvo koliko i borba protiv samog virusa„, rekao je Gavrilović.
Ocenjujući medijsku scenu u Srbiji, on je označio „dominantne medije, odnsosno televizije“ kao alat za promociju, propagandu i „odmazdu prema onima koji ukazuju na stvarno stanje u društvu„.
Zemlja koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nedvosmislen je Gavrilović, trebalo bi da ima bolji medijski ambijent.
Uz konstataciju da „mi trenutno nemamo debatu, i to je glavni problem„, on je predočio su društvu potrebni mediji otvoreni za sve relevantne društvene aktere, jer „ukoliko ne budemo pričali, mi ćemo se tući„.
To je iskustvo iz devedesetih godina i naveo je on i naglasio da su Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i Radiotelevizija Srbije (RTS) „dva stuba slobodne javnosti“ u Srbiji.
Ako REM bude radio svoj posao, uveren je Gavrilović, nećemo imati medije koji se bave „propagandom, promocijom i odmazdom„.
Ukoliko ne budemo imali RTS „kao stvarni javni servis„, upozorio je Gavrilović, „onda ćemo imati televiziju Pink koja je sredstvo propagande, promocije i odmazde jednog čoveka„.
Govoreći o izveštavanju o kosovskom problemu, Gavrilović je istakao da je u medijima došlo do smanjenja negativne retorike od kada je potpisan Briselski sporazum.
Kako je ilustrovao, nema više konstrukcija kao što su „Albanci jednako kriminalci ili Albanci jednako trgovci drogom„.
U budućnosti, kada je u pitanju izveštavanje o kosovskom problemu, Gavrilović očekuje od medija da „i dalje budu držači mikrofona„.
Mediji svojim „prilozima i inicijativama“ ne pokazuju stavove više strana, napomenuo je, već stavove vlasti i onih koji su se „usudili da kažu nešto o tome, a bili su na margini„.
Sociološki gledano, ocenio je on, bez „jake javnosti“ bilo koji dogovor oko Kosova biće teško primeniti, jer taj dogovor mora da bude i odraz dogovora u javnosti.
„Građani Srbije moraju osećati da je taj sporazum i njihov, a to je teško bez medijske participacije i dijaloga„, zaključio je Gavrilović.