U prvoj polovini 2015. najvišu cenu gasa u Evropskoj uniji plaćala su domaćinstva u Švedskoj a najnižu u Rumuniji, gde je gas bio tri puta jevtiniji nego u Švedskoj. Domaćinstva u Srbiji gas su plaćala isto koliko i ona u Hrvatskoj ali više nego domaćinstva u Mađarskoj, Rumuniji, Litvaniji i Estoniji. Istovremeno je gas za industrijske potrošače bio skuplji u Srbiji nego u članicama EU i zemljama u okruženju.
Upravo objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je gas domaćinstva u Švedskoj u prvih šest meseci 2015. koštao 0,113 evra po kWh a ona u Rumuniji 0,031 evro. Prosečna cena u EU bila je 0,066 evra po kWh.
Domaćinstva u Srbiji gas su u posmatranom periodu plaćala 0,047 evra po kWh prema 0,043 evra u prvih šest meseci 2014. i 0,041 evro u isto vreme 2013. godine.
Od članica EU, manje nego u Srbiji gas su u prvom polugodištu 2015. plaćala domaćinstva u Rumuniji, Mađarskoj (0,035 evra po kWh), Litvaniji (0,042 evra) i Estoniji (0,046 evra), dok je u Hrvatskoj gas koštao domaćinstva isto kao u Srbiji.
Kada je reč o zemljama koje nisu u EU, raspoloživi podaci pokazuju da domaćinstva u Srbiji plaćaju gas manje od onih u Bosni i Hercegovini, gde je kWh koštao 0,051 evro, ali više nego u Turskoj, gde je cena bila 0,038 evra.
Eurostat je objavio i da porezi imaju najmanji udeo u ceni gasa za domaćinstva u Britaniji (4,7%), gde je porez na dodatu vrednost relativno nizak i nema taksi na energiju i drugih. Istovremeno je udeo poreza najveći u Danskoj – 55,5% konačne cene.
U Srbiji su porezi i dažbine učestvovali u ceni gasa za domaćinstva sa 9%.
Trend cena u poslednjih sedam godina pokazuje da su cene gasa za domaćinstva u EU porasle 2008, u 2009. su bile stabilne ili čak malo snižene, ponovo su porasle u 2010. i zatim opet blago smanjene u 2015.
Cene gasa za domaćinstva uključujući sve dažbine i poreze smanjene su između prve polovine 2014. i prve polovine 2015. u 16 od 25 članica EU za koje postoje podaci. U Danskoj je cena gasa za domaćinstva u tom periodu pala za gotovo 12% a u Belgiji za 11%.
Najveći rast cene gasa između prve polovine 2014. i istog perioda 2015. zabeležen je u Češkoj, za 5%, i Portugaliji (4,5%).
Gledano prema standardu kupovne moći (PPS), prirodni gas je bio najskuplji domaćinstvima u Portugaliji i Bugarskoj a najjevtiniji u Luksemburgu i Velikoj Britaniji.
Srpska industrija najviše plaća gas
U grupi industrijskih potrošača srednje veličine, u prvom polugodištu 2015. u EU su gas najviše plaćali u Švedskoj i Finskoj a najmanje u Litvaniji.
Prosečna cena gasa za industrijske potrošače na nivou EU bila je u tom periodu 0,037 evra po kWh.
Gas za industrijske potrošače u Srbiji koštao je u prvih šest meseci 2015. godine 0,046 evra po kWH i bio je skuplji nego u članicama EU od kojih najskuplji gas kupuju industrija u Švedskoj i Finskoj (0,045 evra po kWh).
Manje nego u Srbiji gas su plaćali i industrijski potrošači u Makedoniji (0,036 evra) i Turskoj (0,038 evra).
Gas za industriju je skuplji nego u Srbiji jedino u BiH – 0,053 evra po kWh.
Prema podacima Evropske statističke službe, u prvoj polovini 2014. gas za industrijske potrošače u Srbiji koštao je 0,037 evra po kWh a u istih šest meseci 2013. godine 0,038 evra.
Za industrijske potrošače u EU udeo poreza u ceni gasa najmanji je u Litvaniji, gde nema taksi na energiju i drugih, a najveći u Holandiji, Finskoj i Rumuniji (31%).
Trend za poslednjih sedam i po godina pokazuje da su cene prirodnog gasa za industrijski sektor u EU porasle u 2008, smanjene u 2009. i ponovo porasle u 2010. Između prvog polugođa 2013. i druge polovine 2014. prosečna cena je pala dok je u prvoj polovini 2015. bila stabilna.
Od prve polovine 2014. do prve polovine 2015. cena gasa za industrijske potrošače uključujući nepovratne poreze i dažbine smanjena je u 25 od 26 članica za koje postoje podaci. Cena je porasla samo u Estoniji (2%) a najveći pad je ubeležen u Grčkoj (16%) i Sloveniji (15%).
Izvor: euractiv.rs