Berlin, 09. jun 2020. – Najava Vašingtona da će povući nekoliko hiljada američkih vojnika stacioniranih u Nemačkoj iznenadila je političare u Berlinu i evropske članice NATO. Odluku su u Nemačkoj kritikovale stranke na vlasti i veći deo opozicije.
Istovremeno, Poljska je odmah ponudila da ugosti američke vojnike koji će napustiti Nemačku.
Administracija predsednika Donalda Trampa naredila je smanjenje broja vojnika stacioniranih u Nemačkoj za 9.500, na ukupno 25.000, javili su američki mediji.
To je samo poslednja u nizu odluka Vašingtona koje se tiču vojske i koje su evropske saveznike zatekle nespremne, a među tim odlukama su i povlačenje sa severa Sirije i ubistvo iranskog generala Kasema Solejmanija, koje je početkom godine primoralo NATO da obustavi program obuke u Iraku.
U Nemačkoj su trenutno stacionirana 34.674 pipadnika američkih oružanih snaga, od toga 20.774 pripadnika kopnene vojske i 12.980 pripadnika ratnog vazduhoplovstva, pokazuju zvanični podaci Pentagona.
U Nemačkoj živi i radi više vojnog osoblja SAD nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji, a američki vojni objekti u okolini Štutgarta ključna su polazna tačka za savezničke misije u Iraku i Avganistanu.
Agencija Rojters prenela je reči neimenovanog visokog američkog oficira da je povlačenje vojnika plod višemesečnog rada šefa združenog generalštaba SAD Marka Majlija i da nema nikakve veze sa postojećim tenzijama između predsednika Trampa i kancelarke Angele Merkel.
Šef nemačke dilomatije Hajko Mas ocenio je, međutim, da je odnos Nemačke sa SAD komplikovan i izrazio željenje zbog planiranog povlačenja jedinica.
„Ukoliko dođe do povlačenja dela američkih vojnika, primićemo to k znanju.Cenimo saradnju sa američkim snagama koja se razvila tokom decenija. Ona je u interesu obe zemlje„, rekao je Mas za nedeljno izdanje lista Bild (Bild am Sonntag).
“Mi smo bliski partneri u transatlantskom savezu. Ali, jeste komplikovano„, priznao je Mas.
Stranke nemačke vladajuće velike koalicije, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i Socijaldemokratska partija Nemačke (SDP), kritikovale su jednostrane poteze vrhovnog komandanta američke vojske, Donalda Trampa, i zauzele se zauzvrat za jačanje evropskih odbrambenih potencijala.
Vojni stručnjaci upozorili su da će povlačenje ugroziti borbenu gotovost savezničkih snaga zapadne alijanse u Evropi.
Jedino je opoziciona partija Levica pozdravila plan Bele kuće i zatažila i povlačenje američkog nuklearnog oružja iz Nemačke.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg odbio je da komentariše izveštaje o povlačenju američkih vojnih iz Nemačke.
„Ne želim da komentarišem curenja informacija ili spekulacije medija. Ono što mogu da kažem je da smo stalno u konsultacijama sa SAD i drugim saveznicima o položaju i prisustvu njihovih snaga u Evropi„, rekao je Stoltenberg.
List Špigel (Der Spiegel) objavio je da je Bela kuća obavestila Kongres da Pentagon do jeseni ove godine planira da povuče između 5.000 i 15.000 vojnika iz Nemačke. O svojim planovima Vašington nije, kako što je tu uobičajeno, obavestio evropske saveznike.
Bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi, Ben Hodžes oštro je kritikovao namere Bele kuće. Hodžes je za nemačke medije rekao da je odluka Trampovog tima „kolosalna greška“ i da je to „čisto politički potez“. „Odluka ilustruje da predsednik nije shvatio od kakvog su suštinskog značaja američki vojnici u Nemačkoj za bezbednost SAD“, rekao je Hodžes.
Američki general je rekao i da broj vojnika koji treba da napuste Nemačku i rokovi za njihovo povlačenje ne ukazuju da se iza odluke krije nekakvo strateško razmišljenje, i da će to svakako umanjiti borbene sposobnosti savezničkih snaga u Evropi.
Potpredsednik poslaničke grupe CDU Johan Vadepul rekao je da Trampova administracija zapostavlja elemetarne liderske obaveze, a to je uključivanje saveznika u proces donošenja odluka. Upozorivši da svi NATO partneri profitiraju od jedinstva, a samo Rusija i Kina od podela u alijansi, Vadepul je ocenio da je to samo „još jedna opomena Evropljanima da i u bezbednosnom smislu svoju sudbinu uzmu odlučnije u svoje ruke„.
Stručnjak za odbrambenu politiku poslaničke grupe SPD Fric Felgentroj ocenio je da američki plan pokazuje da SAD više nisu u tradicionalnom smislu oslonac kao partner i sila koja garantuje red u Evropi. Prema njegovim rečima, evropska bezbednosna politika sada na ispitu kako će se postaviti u toj situaciji, i posebno prema Rusiji koja izaziva krize.
Koordinator nemačke vlade za transatlantsku saradnju Peter Bajer ocenio je za agenciju DPA da bio trampova odluka mogla ozbiljno da utiče na odnose Nemačke i SAD.
Kritika je stigla i iz redova nemačke opozicije. „Ko tako postupa ne može u Briselu da podseća saveznike na njiihove obaveze“, rekao je predstavnik Zelenih Tobijas Lindner, dok je predstavnica za odbrambena pitanja Slobodnih demokrata (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman ironično zaključila da Tramp verovatnoi ne zna kakav značaj Nemačka u logističkom smislu ima za snabdevanje američke vojske, posebno za misije na Bliskom i Srednjem istoku.
Opoziciona partija Levica pozdravila podravila je najave SAD. „Povlačenje dela američkih snaga treba shvatiti kao šansu. Savezna Vlada trebalo bi da to prihvati sa zahvalnošću i da uskoro sa Trampovom administracijom pripremi i kompletno povlačenje američkih vojnika. A onda bi i američko atomsko oružje trebalo da napusti Nemačku„, poručio je preko Tvitera šef poslaničke grupe Levice Ditmar Barč.
Potpuno suprotne reakcije na potez Bele kuće stigle su iz Poljske, gde je trenutno stacionirano manje od 5.000 američkih vojnika.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki izrazio je nadu da će američki vojnici koji napuštaju Nemačku biti prekomandovani u Poljsku. „To bi ojačalo istočno krilo NATO„, rekao je premijer za radio RMF24.“Stvarno se nadam da će kao rezultat brojnih razgovora koje smo imali…deo vojnika stacioniranih u Nemačkoj, koje SAD povlače… zaista doći u Poljsku. Odluka je sada na američkoj strani„, rekao je Moravjecki.
Od dolaska na vlast konzervativne stranke Pravo i pravda, Varšava je napravila obiman plan modernizacije vojske i učestali su pozivi predsedniku Trampu da ojača vojno prisustvo SAD u Poljskoj i u njoj uspostavi stalnu američku vojnu bazu.
Među zvaničnicima u Vašingtonu Poljska je prošlog meseca spominjana kao mogući novi domaćin američkog atomskog arsenala u Evropi, nakon što su nemačke socijaldemokrate ponovo pokrenule raspravu o tome da li zemlja treba da ostane pod zaštitom nuklearnog kišobrana SAD.
Ambasadorka SAD u Varšavi Džordžet Mosbaher podržala je ambicije poljske vlade i ocenila da bi, ako Nemačka bude pokušala da „reducira svoj nuklarni potencijal i oslabi NATO„, Poljska „koja pošteno plaće svoj deo, razume rizike i nalazi se na istočnom krilu NATO, mogla da bude domaćin tih kapaciteta„, prenosi Euractiv.