Evropska komisija: Pravosudni sistem u Srbiji prolazi kroz suštinsku reformu

sudijski čekić
Foto: pixabay.com

Brisel – Evropska komisija (EK) objavila je svoj peti godišnji izveštaj o vladavini prava za 2024. godinu, u kojem je ocenila da pravosudni sistem Srbije poslednjih godina prolazi kroz suštinsku reformu.

Ovogodišnji izveštaj Komisije prvi put, pored 27 država članica EU, sadrži četiri poglavlja o razvoju događaja u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, ali bez preporuka za ove zemlje kandidate.

U saopštenju EK navodi se da je reč o državama koje su najviše napredovale u procesu pristupanja i dodaje da će njihovo uključivanje u izveštaj podržati njihove napore u sprovođenju reformi, pomoći vlastima da ostvare dalji napredak u procesu pristupanja i da se, kao buduće države članice, pripreme za nastavak rada na vladavini prava.

Izveštaj obuhvata četiri stuba: nacionalne pravosudne sisteme, okvire za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, kao i druge institucionalne sisteme provere i uzajamne kontrole, a u njemu se, kako se dodaje, na ravnopravnoj osnovi sistematski i objektivno ispituju kretanja u oblasti vladavine prava u svim državama članicama.

Kada je reč o poglavlju koje se odnosi na situaciju u Srbiji, ocenjuje se da pravosudni sistem Srbije poslednjih godina prolazi kroz suštinsku reformu i ističe da je u Srbiji u toku sprovođenje ustavne reforme za jačanje nezavisnosti pravosuđa, a da bi trebalo da uslede izmene zakona o njenoj primeni.

Konstatuje se da postoji novi žalbeni postupak Ustavnom sudu za imenovanje sudija, ali se navodi da ostaje da se popuni značajan broj upražnjenih mesta za sudije i tužioce.

Istovremeno se tvrdi da je politički pritisak na pravosuđe i tužilaštvo i dalje visok, kao i da u Srbiji još uvek ne postoji sveobuhvatan sistem upravljanja sudovima koji povezuje predmete između sudova i tužilaštava.

Konstatuje se da postoji pozitivan trend kada je reč o efikasnosti u građanskim, privrednim i krivičnim predmetima, ali da postoje ozbiljni izazovi u rukovanju administrativnim predmetima i ustavnim žalbama.

Evropska komisija navodi da se i dalje čeka na usvajanje Nacionalna strategije za borbu protiv korupcije za period od 2023. do 2028. godine i pratećeg Akcionog plana, uz ocenu da je pravni okvir za borbu protiv korupcija uglavnom uspostavljen, ali da u praksi postoje nedostaci.

Iako je većina oblika korupcije kriminalizovana, potrebno je dalje poboljšanje kako bi se uspostavila čvrsta evidencija o istragama, optužnicama i pravosnažnim presudama u slučajevima korupcije na visokom nivou„, poručuje se u izveštaju.

Navodi se i da Tužilaštvo za organizovani kriminal i dalje nema dovoljno osoblja i tvrdi da „postoji rizik od politički motivisanog mešanja u istrage o korupciji na visokom nivou i u krivično gonjenje„.

U izveštaju se ocenjuje da postoje nedostaci i kada je reč o verifikaciji i sprovođenju deklaracija o imovini, kao i kada je u pitanju finansiranje političkih partija.

Tvrdi se i da je uredba o lobiranju ograničena po obimu, kao i da zakonodavstvo o zaštiti uzbunjivača još nije usklađeno sa pravnim tekovinama EU.

Ocenjuje se i da su javne nabavke oblast visokog rizika od korupcije, posebno u pogledu nekoliko slučajeva koji su izuzeti iz Zakona o javnim nabavkama.

U izveštaju se podseća da su zakoni o medijima izmenjeni 2023. godine kako bi se uskladili sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, ali da su potrebne  dodatne izmene za punu usklađenost.

EK tvrdi i da Regulatorno telo za elektronske medije ne uspeva u potpunosti da ispuni svoj mandat da zaštiti pluralizam medija i profesionalne standarde, kao i da postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu njegove nezavisnosti.

Navodi se da mere u vezi sa rešavanjem pitanja transparentnosti u  vlasničkim strukturama i oglašavanjem iz državnih resursa, koje su predložene u Medijskoj strategiji, tek treba da se u potpunosti sprovedu.

Istovremeno tvrdi da se novinari i  dalje  suočavaju sa čestim odbijanjem javnih organa da obelodane informacije od javnog značaja ili ostaju bez odgovora, kao i da bezbednost novinara i dalje predstavlja izvor zabrinutosti.

Komisija se osvrće i na rad srpskog parlamenta, tvrdeći da je njegova sposobnost da obezbedi sprovođenje neophodnih provera i ravnoteže ograničena pitanjima efikasnosti, autonomije i transparentnosti, uključujući u smislu nadzora izvršne vlasti i procesa donošenja zakona.

U izveštaju se ocenjuje da je potrebno dalje jačanje procesa javnih konsultacija.

Podseća se i da su ostala četiri upražnjena mesta u Ustavnom sudu koja još nisu popunjena i da postoje tri nezavisna tela koja štite osnovna prava, a to su Ombudsman, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, ali smatra da praćenje preporuka nije uvek jasno.

U izveštaju se tvrdi i da, iako postoji nekoliko elemenata pravnog okvira, organizacijama civilnog društva nedostaje okruženje koje omogućava njihovo osnivanje, rad i finansiranje.

Komisija je, kada je reč o zemljama kandidatima, poručila da će nastaviti da prati utvrđene probleme, između ostalog u sledećim godišnjim izveštajima o proširenju.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…