Beograd, 6. jun 2019. – Nevolja je u tome što su nama ozbiljne novine postale tabloid i što nam je život postao tabloid, izjavila je FoNetu novinarka Radiotelevizije Srbije (RTS) Rada Đurić.
Sagovornica FoNeta ocenjuje da živimo u vremenu kada je odlično da se ništa ne zna i da je upravo takva atmosfera dobra podloga za lažne vesti.
„To je stanje u kojem se mi već dugo nalazimo i ovde unazad mnogo, mnogo godina niko nije nevin„, ukazala je Đurić u serijalu Press Extra.
Ona je novinarki Bojani Milovanović rekla da problem lažnih vesti doživljava i kao pitanje odgovornosti, precizirajući da „sve stiže“ od onih koji su najodgovorniji.
„Ne stiže to iz nekog svemira”, objašnjava Đurić, ali odgovornosti ne oslobađa ni novinare.
Rešenje i uklanjanje svake dileme ona vidi u poštovanju prostih i dobro poznatih pravila novinarske profesije.
„Ne znam šta se dogodilo sa profesijom. Reč je o zanatu, o osnovi i bukvaru novinarstva”, predočila je Đurić.
Ona podseća na jedno od osnovnih pitanja koje bi novinar trebalo da postavi da bi razrešio svaku sumnju – kome je to od koristi?
„Zna se šta je javni interes, šta je lični interes, šta je lobiranje. Sve se ovde zna, samo smo iz nekog razloga to pomešali i dozvolili da se napravi jedna potpuna zabuna u glavama ljudi koji se bave ovim poslom”, smatra Đurić.
Lažne vesti “podgrevaju stanje promenjenih uloga”, naglasila je Đurić i podsetila građane da „neki ljudi dobijaju plate od naših poreza, da je njihova uloga da odgovaraju na naša pitanja i da naš život bude kvalitetniji„.
Primećuje da sada imamo pojedince i učestalo korišćenje prvog lica jednine, što je nepristojno.
„Zna se koji su to ljudi. Vi ste neko ko u ime naroda istupa, donosi odluke u prvom licu jednine, to nikada nije bilo. Odmah imate sumnju da nešto nije u redu„, napominje Đurić.
I pitanje poverenja povezuje sa problemom lažnih vesti i dodaje da oni koji rade u javnom servisu posebno znaju šta znači kada se to poverenje prokocka i kakve su posledice.
„Sve smo to prošli, imamo to iskustvo. Znamo kako je to izgledalo 90’ godina. Znamo koliko smo plaćali cenu i pojedinačno i kao kuća„, podseća Đurić.
Priznaje da, zbog velike količine lažnih vesti, i sebe ponekad uhvati u „paranoji“ i tome da stalno traži i pita se „šta stoji iza toga„.
“Razmišljam o tome da je upravo svrha da se sve devalvira i postane sumnjivo i lažno„, obrazlaže Đurić.
Posebno su, kako smatra, osetljive „velike vesti i velike teme„, a upravo se oko njih pravi „zavesa“ zbog koje nam sama suština i poruka nije sasvim jasna.
„Mislim da se po tim pitanjima najviše kalkuliše zbog nedostatka rešenja ili rešenja koja neće biti dovoljno dopadljiva, smela i hrabra„, kaže Đurić.
Ona se pribojava nepopravljivih posledica lažnih vesti ali je ne sekiraju toliko one političke, koliko kulturološke, socijalne i vaspitne posledice.
To, upozorava Đurić, vodi ka stvaranju generacija koje nemaju jasnu poruku i ne mogu da izgrade svoj autentični stav.
„Vi tako formirate javno mnjenje, ličnosti, formirate jedno nerazmišljanje, jedan manir neanalize, manir da nije važno šta će biti, da su svi jednaki i svi isti, osećanje totalne apatije i nezainteresovanosti„, zaključuje Đurić.