Brisel, 13. septembar 2020. – Petnaest zemalja Evropske unije prekršilo je pravila prilikom potpisivanja bilateralnih trgovinskih sporazuma s Kinom, u okviru kineske inicijative Pojas i put.
To su navodi izveštaja Evropskog reizorskog suda.
U izveštaju se izražava zabirnost zbog nedovoljno transparentnih informacija o kineskim investicijama u Evropi, kao i zbog velikih razlika u stavovima članica kada je u pitanju kineska 5G tehnologija.
Evropski revizori su ispitujući kineske investicije u EU identifikovali „višestruke rizike“ i političke i ekonomske prirode i skrenuli pažnju na to kako su zemlje članice sistematski kršile EU pravila zaobilazeći Evropsku komisiju pre potpisivanja trgovinskih sporazuma s Kinom.
Kina je na bilateralnoj osnovi sklopila 15 sporazuma sa članicama EU kao deo svoje inicijative Pojas i put, koja uključuje razvoj infrastrukture i investicije u više od 80 zemalja u Evropi, Aziji i Africi.
Među zemljama EU koje su potpisale takve sporazume su Italija, Grčka, Estonija, Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Slovačka i Slovenija.
Evropski revizorski sud otkriva da Evropska komisija nije bila konsultovana pre bilo kakvog potpisivanja sporazuma, čime je prekršena odluka Saveta iz 1974. godine prema kojoj zemlje EU moraju da informišu Komisiju o „sporazumima o saradnji“ u vezi sa ekonomskim ili industrijskim partnerstvom sa trećim zemljama.
Revizori su takođe zamerili na nedostatku javno dostupnih informacija o kineskim investicijama u EU.
Evropski revizorski sud traži veću transparentnost kada su u pitanju informacije o kineskim investicijama u Evropi kako bi se sprečili veliki problemi kao što su manjak reciprociteta ili nefer konkurencija između evropskih i kineskih industrija.
U izveštaju se ukazuje i na navodno EU finansiranje projekata Pojasa i puta u Uniji. Sud navodi da je Komisija 2017. dodelila 357 miliona evra iz kohezionih fondova da bi pokrila 85% troškova izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj. Posao za izgradnju mosta je zatim dat kineskom konzorcijumu China Road and Bridge Corporation.
Iako je most je finansiran iz kohezionih fondova EU, on je brendiran kao deo kineske inicijative Pojas i put.
U izveštaju suda govori se i o kineskoj telekomunikacionoj opremi na evropskom tržištu i različitim stavovima zemalja članica prema saradnji sa Kinom kada je u pitanju mobilna tehnologija pete generacije (5G).
Zemlje koje su politički bliske SAD, među kojima Češka, Letonija, Estonija, Poljska i Rumunija, usvojile su neprijateljski pristup saradnji sa Kinom po pitanju 5G, dok druge zemlje, kao što su Nemačka i Belgija, imaju oprezniji stav, ali ne izričito neprijateljski.
U izveštaju se ističe da „posebna pretnja potiče iz sajber ofanzivnih inicijativa zemalja koje nisu članice EU„, u prikrivenoj referenci na Huavej, prenosi Euractiv.