Zagreb, 27. oktobar 2016. (Fairpress.eu) – Udruga Partnerstvo za društveni razvoj je predstavila rezultate istraživanja procene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini, kao i regionalni pregled rezultata, s obzirom da su merenja provedena u devet zemalja (Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Turska).
Radi se o rezultatima anketnog ispitivanja na reprezentativnim uzorcima građana, a iskorak od klasičnih merenja percepcije građana o stanju korupcije je u tome što se polazi od praktičnog iskustva građana u odnosu na koruptivne prakse. Naime, anketna pitanja uveliko se odnose na viktimizaciju, i ona zapravo reflektuju konkretna iskustva ispitanika o situacijama kada su traženi mito (korupcijski pritisak) ili su dali mito (učešće u koruptivnim praksama).
Oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe u periodu od 2001. do 2016. godine korupciju je doživelo kao drugi najveći problem u društvu u kojem žive. Glavni problem, prema percepciji 60-ak posto ispitanika, je nezaposlenost. Posle ova dva slede potencijalno srodni problemi siromaštva i niskih plata.
U Hrvatskoj, udeo građana koji su učestvovali u koruptivnim praksama je nešto niži nego 2014. godine, dok se korupcijski pritisak povećao. To znači da hrvatski građani, iako pod korupcijskim pritiskom, nisu uvek spremni odgovoriti na ovaj zahtev i dati mito. Navedeno je direktno povezano s visokim udelom ispitanika u Hrvatskoj koji ne prihvataju ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procenom da će se vrlo verovatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom. U Hrvatskoj se i dalje lokalna i nacionalna vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no ono što zabrinjava je trend relativno visoke percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara. Više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, ali i u regiji, smatra da su svi ili većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara – korumpirani.
