BIEPAG: Preporuke za rešavanje krize koja je izazvana pandemijom korona virusa na zapadnom Balkanu

Zapadni Balkan

Beograd, 24. april 2020. – Globalna pandemija korona virusa i mere koje preduzimaju vlade širom sveta predstavljaju veliki prekid u uobičajenom načinu rada, što važi i za Zapadni Balkan.

Savetodavna grupa za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) objavila je ključne preporuke za rešavanje krize koju je izazvao COVID-19 na zapadnom Balkanu.

Pandemija baca u senku sva druga dešavanja dok u isto vreme ubrzava postojeće trendove, a tako će se nastaviti i u narednom periodu.

Stoga su stručnjaci Savetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi prepoznali pandemiju COVID-19 kao kritičnu tačku, krizu koja može trajno uzdrmati institucije i društva. Nijedan od ovih scenarija nije neizbežan, a neke od posledica pandemije COVID-19 na zapadni Balkan mogu se ublažiti.

Istražujući devet kritičnih oblasti, BiEPAG-ova analiza Zapadni Balkan u vreme globalne pandemije ističe na koje načine pandemija i odgovori vlade na istu predstavljaju posebne izazove za: 1. ulogu države, 2. demokratiju i zarobljenu državu, 3. geopolitičke promene, 4. novi nacionalizam, 5. socijalnu otpornost, 6. uticaj na životnu sredinu, 7. migracije i zdravstvenu zaštitu, 8. zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost i 9. ekonomske implikacije.

Studija proučava uticaj na sve kritične oblasti i daje obrise mogućih rizika i prilika/mogućnosti, a zatim identifikuje i konkretne intervencije koje bi mogle da spreče najgore posledice po region.

Autori studije su definisali ključne (pre)poruke, i to:

  • EU mora u svoju reakciju na vanredne situacije da uključi sve zemlje Zapadnog Balkana, kako u planove pomoći tako i u planove obnove nakon vanrednih situacija, a bez obzira na status njihovih pregovora o pridruživanju. Potpuno uključivanje regiona od suštinskog je značaja kako bi se sprečile teške ekonomske posledice i geopolitička pomeranja. Podrška u prevazilaženju postkriznih ekonomskih i socijalnih posledica trebalo bi da bude uslovljena merama za smanjenje zarobljavanja države;
  • Pandemija ne može biti izgovor za neograničeno ukidanje demokratije, a ograničenja građanskih sloboda moraju biti privremena, proporcionalna i transparentna. EU mora da identifikuje i nadzire ograničenja vezana za demokratske institucije i građanske slobode tokom vanredne situacije na zapadnom Balkanu;
  • Ekološka kriza u regionu neće biti rešena niti smanjena, a preti joj i rizik da bude ostavljena po strani u interesu brzog ekonomskog oporavka. Činjenica da je i u vreme smanjenog saobraćanja automobila tokom trajanja mere zabrane kretanja nivo zagađenja vazduha nastavio da biva rekordno visok iznela je na videlo hitnost odlučnih akcija u regulisanju teške industrije: mnoge velike fabrike i dalje krše ekološke standarde i ugrožavaju zdravlje građana;
  • U cilju rešavanja ekonomskih i socijalnih posledica, vlade treba posebno da podrže mala i srednja preduzeća, istovremeno obezbeđujući snabdevanje hranom za ugrožene grupe. Najzad, privremeni univerzalni osnovni dohodak mogao bi pomoći građanima koji su izgubili sredstva za život;
  • Postoji i kratkoročna i dugoročna potreba za poboljšanjem kvaliteta bolnica u pogledu opreme, adekvatnih zaliha lekova i smanjenja prenatrpanosti kritičnih bolničkih odeljenja, kao i za povećanjem plata bolničkom osoblju kako bi se obezbedio njegov ostanak. Neophodno je da vlade (u regionu) i države članice EU imaju zajednički pristup u rešavanju nedostatka medicinskog osoblja zbog iseljavanja iz regiona, što dodatno opterećuje zdravstvenu zaštitu. Ranjivim grupama poput Roma treba omogućiti pristup zdravstvenoj zaštiti i zaštititi ih od diskriminacije;
  • Potrebna je pažljivo kombinovati kratkoročne i dugoročne mere kako bi se sprečilo da se pandemija pretvori u trajnu katastrofu za zapadni Balkan. Kriza je takođe iznela na videlo mnoge strukturalne slabosti u regionu, od slabih zdravstvenih sistema, slabog poverenja u državu, do slabe demokratije i zarobljene države, dok je istovremeno i probudila građansku svest i poslužila kao pozadina za veću solidarnost među građanima. Ukazivanje na slabosti može pomoći u rešavanju problema i izgradnji otpornijih društava.
Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…