Balkan – kolateralna šteta Makronove želje za dominacijom u Evropi

Emanuel Makron

Brisel, 22. oktobar 2019. – Francuski predsednik Emanuel Makron, u nezabeleženom primeru političkog vandalizma, ubio je politiku koja se donedavno smatrala glavnom funkcijom EU i koja je jedina strategija EU prema balkanskim susedima, ocenili su Kurt Basuner (Kurt Bassuener) i Tobi Vogel (Toby Vogel) iz berlinskog Saveta za politiku demokratizacije.

U zajedničkom autorskom tekstu za EUObzerver, autori su naveli da je EU prekršila obećanje.

A posle dva odlaganja Francuska je otišla još dalje i zadržala ceo kolektivno dogovoreni proces proširenja kao taoca, zahtevajući da se pristupni metod ponovo promisli pre nego što počnu pregovori sa aktuelnim kandidatima, Severnom Makedonijom i Albanijom.

Ako neodređeni zahtev Francuske opstane, proširenje će za one koji još nisu počeli pregovore ispariti, a za one koji su već u procesu, poput Srbije i Crne Gore, uslovi će biti zamućeni, pre nego razjašnjeni na koristan način, navodi se u tekstu.

Konačno, navode Basuner i Vogel, postoji ozbiljan rizik od povratka bivšeg premijera Nikole Gruevskog na vlast u Severnoj Makedoniji, na vanrednim izborima koji su raspisani za april, nakon francuskog veta.

Pod naslovom „Makron prekršio obećanje Balkanu u želji za dominacijom u EU“ autori navode da francuski predsednik zapravo ne želi da reformiriše proces proširenja već želi da ga uništi i dodaju da ga je prošlonedeljni Evropski savet znatno približio tom cilju.

Suprotno mnogim očekivanjima, Makron nije ni trepnuo kada se suprotstavio nemačkoj kancelarki Angeli Merkel, a čvrsto se držao i protiv gotovo svih ostalih država članica, insistirajući na tome da se odluka o otvaranju pregovora odloži dok se ne preispita politika, dodaje se u tekstu.

Francuska smatra da ni Severna Makedonija a posebno Albanija, nisu dovoljno napredovale za početak pregovora o članstvu i da proces pristupanja nije više adekvatan zadatku.

Nijedan od tih argumenata nije sasvim bez osnova, ali oni ne daju pravu sliku, navode Basuner i Vogel.

 Način na koji je Franuska iznela svoje tvrdnje, bez preciziranja šta dva kandidata treba da urade da bi ispunili njene zahteve i bez specifičnih predloga kako da se reformiše proces sugeriše da je za Makrona u pitanju liderska uloga Francuske u postbregzitovskoj EU, a balkanske države i proces proširenja samo su kolateralna šteta u njegovom pokušaju da ostvari nadmoć.

Ako EU i dalje pregovara o pristupanju sa Srbijom i Crnom Gorom nema objektivnog razloga zašto to ne bi učinila i sa Severnom Makedonijom i Albanijom, dodaje se u tekstu.

Autori navode da je raspoloženje u EU trenutno mračno, nekoliko neliberalnih demokratija je u nastajanju i sve su postale članice EU 2004. ili kasnije, ali argument da bi EU zbog toga trebalo da blokira proširenje je kratkovid. U suštini borba za vrednosti i standarde u zemljama proširenja sastavni je deo borbe za iste vrednosti i standarde unutar Unije.

Kontradiktorno za predsednika koji se na EU horizontu predstavio kao anti-Orban, Makron se efikasno povezao s Orbanom i ostalim neliberalima na periferiji EU.

Među njima je i predsednik Srbije (Aleksandar) Vučić.

Tu je, dodaju autori, i Makronova otvorenost za etničko-teritorijalne promene granice počev od „zamene teritorija“ koju su predložili Vučić i njegov nedavno oslabljeni kosovski kolega, predsednik Hašim Tači.

Po tom pitanju, Makron se čak efikasno udružio s američkim predsednikom Donaldom Trampom protiv Merkel. Kao takav, on čini nacionalnu populističku bolest – i sve njene propratne efekte uključujući poricanje klimatske krize – jačom, a ne slabijom u Evropi, navode autori i dodaju da će se Makron, ako veruje da će ga ta politika zaštiti, verovatno razočarati.

Neoliberali u Evropi su ujedinjeni i koordinisani i izvan granica članica EU i izvan granica Evrope.

Makron, čini se, veruje da može bolje da brani svoju viziju EU kao tvrđave Evrope izbegavanjem saveza s popularnim eksponentima temeljnih vrednosti EU izvan njenih redova.

Ta politika je osuđena na propast – slabljenje Evrope u trenutku kada joj je potrebno da se konsoliduje oko svojih temeljnih vrednosti kako bi se suočila sa društvenim i civilizacijskim izazovima bez presedana, prenosi Euractiv.

Najčitanije
Obrazovanje

CEU: Stipendije za diplomske i postdiplomske programe

_______
Central European University (CEU) je međunarodni priznati univerzitet za diplomsko (Master) i postdiplomsko (PhD) obrazovanje iz područja društvenih i humanističkih nauka, zaštite životne sredinei matematike. CEU se nalazi u samom srcu…
Društvo

Press Start: Crowdfunding za novinarske priče

_______
Pokretači platforme Press Start žele da im ona omogući mesto gde mogu prikupljati donacije za svoj rad. Platforma je svojevrstan odgovor na potrebu novinara koji žive u zemljama sa ugroženom slobodom govora…
Evropa

Italija će najviše dobiti od EU za imigrante

_______
Evropska komisija odobrila je članicama suočenim sa sve većim brojem imigranata pomoć od 2,4 milijarde evra za narednih šest godina. Najviše će dobiti zemlje koje su prve na udaru –…

Preporučujemo…